11. ožujka 2009.

Duilovo

glavna
Na natječaj, koji je trajao od 30. listopada 2008. godine do 16. veljače 2009. godine, pristiglo je devet radova.
Ocjenjivački sud koji je djelovao u sastavu:

1. Jurica Jelavić, dipl.ing.arh. predstavnik provoditelja- predsjednik OS
2. Ivan Kuret, dipl.ing.str. predstavnik raspisivača-dopredsjednik OS
3. Vedran Mimica, dipl.ing.arh. predstavnik provoditelja
4. Branko Poljanić, dipl.ing.građ. predstavnik raspisivača
5. Pippo Ciorra, dipl.ing.arh. predstavnik provoditelja
6. Andreas Ruby, dipl.ing.arh. predstavnik provoditelja
7. Marijana Bronzović, dipl.ing.arh. predstavnik raspisivača
6. Eduard Katačić, dipl.ing.arh. zamjenik člana, predstavnik raspisivača

na III. sjednici, održanoj 06. ožujka 2009. godine, donio je slijedeću jednoglasnu odluku:

da nijedan rad ne udovoljava postavljenim kriterijima međunarodnog žirija, to jest da nijedan rad nije ispunio i kvalitetno odgovorio na prostorne i programske zadatke. Ipak, tim kriterijima najviše su se približila tri natječajna rada.
Ocjenjivački sud smatra da nema osnove za dodjelu prve i druge nagrade, stoga tim radovima dodljeljuje tri jednakovrijedne treće nagrade, a svim ostalim sudionicima natječaja dodjeljuje jednakovrijedan otkup - obeštećenje.
Daljnja obveza treće nagrađenih autora je dorada radova kroz rad u vidu radionica, prema smjernicama žirija, nakon čega će Grad Split odabrati autora-e za izradu prostorno-planske dokumentacije.

NAGRAĐENI AUTORI:

Jedna od tri jednakovrijedne uvećane III. NAGRADE
u netto iznosu od 140.000,00 kuna dodjeljuje se radu pod šifrom „02″

autori:
Nemico d.o.o. Split i Porticus d.o.o. Split

radni tim:
Damir Rako, dipl.ing.arh.
mr. Nenad Mikulandra, dipl.ing.arh.
Goran Pavlović, dipl.ing.arh.
Franz Zahra, dipl.ing.arh.
Sanja Radovniković, dipl.ing.arh.
Ivana Bakotić, dipl.ing.arh.
Ana Palac, dipl.ing.arh.

konzultanti:
Miroslav Jakovčević, dipl.ing.građ.
Siniša Radić, dipl.ing.str.
Josip Giljanović, dipl.ing.el.

Jedna od tri jednakovrijedne uvećane III. NAGRADE
u netto iznosu od 140.000,00 kuna dodjeljuje se radu pod šifrom „06″

autor:
Produkcija 004

projektni tim:
Davor Katušić, dipl.ing.arh. (MA BiA)
Aneta Mudronja Pletenac, arh.
Ana Mrđa, dipl.ing.arh.
Martina Paun, dipl.ing.arh.
Jana Kocbek, udia.
Juri Armanda
Karl Geisler

suradnici:
Ivana Jurić, aps. arhitekture
Juraj Dijanežević, aps. arhitekture

Jedna od tri jednakovrijedne uvećane III. NAGRADE
u netto iznosu od 140.000,00 kuna dodjeljuje se radu pod šifrom „07″

autor:
3LHD + Dražen Pejković

projektni tim:
Saša Begović, Marko Dabrović, Tatjana Grozdanić Begović,
Silvije Novak, Dražen Pejković, Danira Matošić Matičević,
Gorana Barbarić, Martina Ružić, Filip Dubrovski

suradnici projektnog tima:
Luči Plosnić, Alida Alunić

suradnici:
maritimno rješenje - prof.dr.sc. Mijo Vranješ, dipl.ing.građ.
prometno rješenje - Drago Damjanić, dipl.ing.građ.
3D vizualizacije - Lemonade d.o.o.

Jedan od šest jednakovrijednih OTKUPA
u netto iznosu od 20.000,00 kuna dodjeljuju se radu pod širom „01″

autor:
Maren Harnack, dipl.ing.arh. (Neumünster, Germany)

Jedan od šest jednakovrijednih OTKUPA
u netto iznosu od 20.000,00 kuna dodjeljuju se radu pod širom „03″

autori:
Andrej Radman, dipl.ing.arh. (Zagrab)
Igor Vrbanek, dipl.ing.arh. (Zagreb)

Jedan od šest jednakovrijednih OTKUPA
u netto iznosu od 20.000,00 kuna dodjeljuju se radu pod širom „04″

autor: x3m: arhitektura + urbanizam

autorski tim:
Mirela Bošnjak, dipl.ing.arh. (Zagreb)
Mirko Buvinić, dipl.ing.arh. (Zagreb)
Maja Furlan Zimmermann, dipl.ing.arh. (Zagreb)
Ivana Škrabalo, dipl.ing.arh. (Rijeka)

maketa:
Peter Mišković, dipl.ing.arh.

Jedan od šest jednakovrijednih OTKUPA
u netto iznosu od 20.000,00 kuna dodjeljuju se radu pod širom „05″

autor:
zerOgroup [Laurent Troost] (Manaus, Brasil)

Jedan od šest jednakovrijednih OTKUPA
u netto iznosu od 20.000,00 kuna dodjeljuju se radu pod širom „08″

autor:
Ante Tonko Mladina, dipl.ing.arh. (Split)

radni tim:
Ante Tonko Mladina, dipl.ing.arh. (Split)
Darko Poštenjak (Split)
Marin Jukić (Split)

Jedan od šest jednakovrijednih OTKUPA
u netto iznosu od 20.000,00 kuna dodjeljuju se radu pod širom „09″

autor:
KOW architecture (Den Haag, Netherland)

O točnom datumu razgovora članova OS i natjecatelja sa tiskovnom konferencijom, naknadno će biti obavijest.

Za Ocjenjivački sud:
Marin Tudor, dipl.ing.arh., tajnik Natječaja

OBRAZLOŽENJE OCJENJIVAČKOG SUDA

Tjekom zasjedanja ocjenjivačkog suda 05. i 06. ožujka 2009, a nakon analize svih prispjelih radova, kroz seriju intenzivnih razmjena mišljenja, međunarodni žiri je formirao stav o natječajnom programu, kvaliteti pojedinih radova te predložio proces daljnje izrade idejnih urbanističkih rješenja.

Analiza Programa natječaja za Gradski projekt “Duilovo” u Splitu

a) Gradski program

Natječaj previše naglašava isključivo turistički dio programa, uglavnom hotele i hotelske servisne djelatnosti (restorane, barove, kafiće, itd.). Takvo monodimenizonalno razumijevanje programa rezultira nedostatkom programatskih elemenata koji bi kreirali kvalitetne urbane prostore, zanimljive široj publici. Zasigurno će osigurati nastanak turističkog grada za turiste, ali istovremeno vjerojatno neće uspjeti stvoriti prostor za stanovnike grada Splita. Time nastavlja separaciju turista i lokalnog stanovništva, što je prepoznato kao jedan od glavnih problema kasno-modernističkog turističkog urbanizma diljem Europe i šire. Najnovija istraživanja u turizmu sugeriraju dijametralno suprotnu strategiju: stvaranje inkluzivnih uvjeta u kojima turisti i lokalno stanovništvo koegzistiraju. U takvim inkluzivnim uvjetima, turist ne konzumira prostor isključivo kroz zabavu i rekreaciju, već postaje dio mjesta za vrijeme svog boravka - postaje privremeno lokalan. Na taj način lokalno stanovništvo se više ne osjeća odvojeno od svog mjesta zbog postojanja izoliranih turističkih resorta (u koje se ne osjećaju pozvani budući su resorti jasno vođeni prema zahtjevima turističke klijentele). Uz višenamjensku upotrebu prostora i inkluzivne urbane uvjete koji povezuju turiste i stanovnike s ostalim programima profitiraju stanovnici i posjetitelji, zato što mogu zajedno koristiti resurse.

Možda je malo prejednostavan zaključak da samo zato što se u neposrednoj blizini nalaze područja monofunkcionalog stanovanja, natječajna lokacija ne može sadržavati stanovanje. To bi značilo da kažemo da zato što je u prošlosti napravljena pogreška (monofukcionalno stanovanje), možemo napraviti drugu pogrešku i pod svaku cijenu izbjeći stanovanje - samo da bi se zadržala logika generalnog urbanističkog plana. Pravi zaključak bi bio preispitivanje monofukcionalne logike masterplana - zastarjele urbane strategije koja se pokazala neuspješnom puno puta do danas - kroz programska preklapanja stambenog područja sa drugim funkcijama. Takav pristup možemo već vidjeti u Splitu, budući je plan za Split III koji uspješno integrira komercijalne i edukacijske programe (npr. povezanost sa sveučilišnim kampusom na sjeveru) značajno drugačiji u odnosu na monofukcionalni stambeni urbanizam. Primjenu takve unakrsno stimulirajuće logike bi vrijedilo primijeniti i na razvoj natječajne lokacije kroz scenarij koji nije vođen isključivo turizmom.

b) Turistički program

Monofukcionalni turistički razvoj iz 70-ih godina u Španjolskoj, Italiji i drugdje, danas prolazi kroz velike strukturalne probleme. U tim zemljama se trenutačno provodi konceptualno, prostorno, programatsko i infrastrukturalno replaniranje s ciljem transformacije prostora u cjelogodišnji atraktivan teritorij koji koriste različite ciljane grupe i funkcije, a ne samo turisti. Pa ako arhitekti, planeri i znanstvenici danas rade na ispravkama promašaja turističkog urbanizam upravo u mjestima gdje je turistički urbanizam izmišljen i sproveden, bilo bi apsurdno da Split ponovi te iste pogreške. Umjesto toga, Split ima povijesnu priliku učiti iz tih pogrešaka i profitirati od znanja i ekspertize istraživanja o turističkom urbanizmu koje se sprovodi u raznim poznatim institucijama, kao sto su Berlage Institute iz Rotterdama, Intelligent Coast program u Barceloni ili Landscape Urbanism dodiplomski program Architectural Association iz Londona.
Ali čak i u okviru konteksta uobičajenog turističkog razvoja, natječajni program nije na razini suvremenih internacionalnih standarda i znanja, što je razlog da nije u stanju osigurati kredibilitetni scenarij za uspješan projekt, niti za samo komercijalne svrhe. Današnji projekti za turističke resorte uvijek sadržavaju barem jednu glavnu programatsku atrakciju - kongresni centar, dvoranu, aquacentar itd. Na taj način osigurava se neophodna bazična potražnja za hotelskim noćenjima, čime se osigurava ekonomski prihod za sveukupni razvoj. I dok je takva strategija bila uspješno primijenjena sa određenim uspjehom tijekom prošlih dekada u Španjolskoj (ne bi li se riješio problem smanjenja broja posjetilaca i neiskorištenosti hotelskih kapaciteta), nitko ne može garantirati da bi bila uspješan u današnjim uvjetima. Kriza globalne ekonomije očito utječe na smanjenje investicija i u turizmu. Stoga se bilo koji turistički projekt koji danas ima ambiciju privući interes investitora ne može oslanjati na tipologije iz prošlosti, već treba predstaviti nove koncepte koji su dovoljno fleksibilni da podržavaju nepredvidljive izmjene u suvremenom turizmu. Krizu stoga treba shvatiti kao poticaj da se prevladaju poznate ograničenosti turizma. Jedno od ograničenja je tendencija masovnog turizma da apsorbira ekonomski potencijal mjesta bez stimuliranja ekonomskog razvoja tog mjesta. Na primjer, 93% prihoda koje turisti potroše na Karipskim Otocima - jednoj od najpoželjnijih turističkih destinacija na svijetu - ne ostaje na otocima već završi u džepovima stranih turističkih agencija koje monopoliziraju tržište. Lokalno stanovništvo i gradovi gotovo da ne profitiraju od velikog turističkog bussinesa koje se odvija na njihovom teritoriju. Sasvim suprotno, mali hotelski pansioni ugrađeni u urbanu matricu mjesta i vođeni od lokalnog stanovništva - kao što je koncept albergo diffuse - direktno doprinose lokalnoj ekonomiji. Takvo stvaranje lokalne vrijednosti je jedan od ključnih preduvjeta da turizam postane pokretač nacionalne ekonomije. Takav ekonomski aspekt, fundametalan za tipologiju hotelske infrastrukture ne čini se dovoljno zastupljenim u programu koji bi onda vodio projekt prema održivom razvoju Splita kao turističke destinacije.

c) Obalni turizam

Generalno, natječajni program, ako se doslovno pročita pokazuje se kao predeterminiran i nefleksibilan. Ne predviđa scenarije i promjene programa u slučaju da turizam ne dosegne obećanja vezana uz rast iz prošlosti - što je vjerojatna mogućnost s obzirom na trenutačnu ekonomsku krizu koja može potrajati godinama i vjerojatno izmijeniti karakter ekonomije ne samo u kvantitativnom, već i u kvalitativnom smislu. Natječajni program nije uspio u tom smislu zato što se ne bazira na sveobuhvatnoj strategiji turizma Splita, koja bi se trebala osvrnuti na čitav niz tema kao što su: kakav tip turista želimo privući, koje aktivnosti će zabaviti te turiste, kako osigurati cjelogodišnju aktivnost hotela , ili ukratko “kako Split može kreirati svoj turistički profil uz, što se u marketingu zove, “jedinstveni prijedlog prodaje”, kako može generirati turističku ponudu kojom će se razlikovati od svoje konkurencije? To je zadatak koji ne mogu riješiti arhitekti i planeri sami, već je potreban doprinos ekonomista, socijalnih geografa, turističkih stručnjaka i ostalih. Dosta suvremenog istraživanja o turizmu je sprovedeno na taj način i bilo bi mudro poslušati savjete i iskoristiti to znanje.
Nedostatak sveobuhvatne turističke strategije je povezano uz potrebu za sveobuhvatnom strategijom korištenja Splitske obale. Ako je jedan od dugoročnih ciljeva ovog natječaja, kao što je navedeno u programu, povezati grad sa morem, onda je nemoguće ispuniti taj cilj kroz lokalna ograničenja natječajne lokacije, već ga je potrebno sagledati u odnosu na načine na koje je ostatak Splitskog “waterfronta” trenutačno iskorišten ili na koji treba biti promijenjen i razvijen u budućnosti. Postojanje sveobuhvatne vizije gradskog „waterfronta” je ključni preduvjet za definiranje budućeg razvoja natječajne lokacije u dugoročnom smislu.

Preporuka žirija naručitelju, Gradu Splitu, za daljnji rad na idejnom urbanističkom rješenju

Iz obrazloženja žirija može se jasno zaključiti da nijedan rad ne udovoljava svim postavljenim kriterijima međunarodnog žirija, to jest da nijedan rad nije ispunio i kvalitetno odgovorio na sve prostorne i programske zadatke. Ipak, tim kriterijima najviše su se približila tri natječajna rada.
Ocjenjivački sud smatra da nema osnove za dodjelu prve i druge nagrade, stoga tim radovima dodjeljuje tri jednakovrijedne treće nagrade, a svim ostalim sudionicima natječaja dodjeljuje jednakovrijedan otkup - obeštećenje.

Naime, prema mišljenju ocjenjivačkog suda, tri rada bi mogla u daljnjoj fazi izrade projekta kroz model profesionalno organizirane urbane radionice/workshopa, radikalno unaprijediti svoje inicijalne koncepte da bi postali dovoljno kvalitetni te prihvatljivi kao osnova za izradu detaljnih planova uređenja prostora.
Daljnja obveza trećenagrađenih autora je dorada radova prema smjernicama žirija.

Karakter te dorade trebao bi biti baziran na ekspertnom znanju o slijedećim karakteristikama programskog zadatka:
1) Analiza turističke ponude grada Splita kao strateškog elementa razvoja grada
2) Analiza razvoja obalnog dijela grada (waterfronta) te mogućnosti ostvarivanja urbanog kontinuiteta istog
3) Analiza krajolika/landscapea kao osnovne vrijednosti mediteranskog okoliša
4) Upoznavanje sa osnovnim teoretskim postavkama, nove u svijete prihvaćene discipline, “landscape urbanizma”
5) Analiza programa marine sa 400 vezova na zadanoj lokaciji
6) Analiza, te trasparentno upoznavanje sa vlasničkom strukturom na lokaciji te ambicijama pojedinih vlasnika/investitora. Upoznavanje sa zainteresiranim konzorcijima za koncesiju na obalnom području.
7) Analiza “genius locija”, duha mjesta, te ambicije grada Splita da stvori jedinstveni ali prije svega lokalno obojeni splitski urbani projekt. Istraživanje konceptualnih napetosti između lokalne mitologije te globalnih strujanja.

Metoda radionice/workshopa je da u njemu uz pozvane autore te članove međunarodnog žirija sudjeluju i pozvani eksperti u svim navedenim područjima od interesa za definiranje stvarnih programskih i prostornih aspekata idejnih rješenja.

Ambicija radionice je da generira javnu profesionalnu diskusiju o razvoju ovog bitnog gradskog projekta na osnovu tri idejna urbanistička rješenja; nakon čega bi Grad Split bio u mogućnosti odabrati autora/e za izradu prostorno-planske dokumentacije.

 

Komentari - 6

Competition results for the Urban Seaside Development in Split, Croatia « Michael’s Page

[…] full gallery can be found here (although in the Croatian language) at teh architects’ association of Split. Possibly related […]

ante

Nije mi jasno kako je moguće staviti ova tri projekta na isti nivo.
Čini mi se kao preprogramirani konflikt: ti projekti su u “duši” različiti, ako ne i oprečni.

Pohvala projektu 3lhd-Pejković za razumjevanje teksture grada. I na dostojnom prijedlogu mastgerplana.

mate

a da ih je malo poslat u Crnu Goru da vide kako oni grade elitni “porto montenegro” u mediteranskom duhu

ča je pusta londra...

čemu u hrvatskoj raspisivati “međunarodne natječaje” kad se uvijek pokaže da smo mi domaći najbolji ?

krsto bućan

Evo moga Dražena jopet među prvizin takmičarin. I njega i ove mlađarije sa puno slova i brojova. Oni su, da se popularno izrazin, pravi pravcati tandem. Ne mere ih nadmašit ni Pijani Renco.

Nema tute problema, čega god se oni late, to sve bude odlikaški i najlišpe! Da oni sad izađu na narednih 6 natječaja, on bi svih 6 dobili! Neš od njizih doć na red za 1. nagradu od sad pa za sto godina. Moran reć da iz kuloara znan da bi bili fasovali i prvu nagradu, al su ova 2 - 3 stranca, koji božetebeništa ne razumu i škrti su recesije šta in je sila za vrat, urgirali da se pare ne troše, i kako nisu puno pismeni, unda nisu niti uvidili tu spemktakularnu kvaltetu, pa su uprli da bude samo 3. nagrada.

Dakle, nema potribe da iko izlazi na natječaje, dok se god Dražen ne penzijonira ili dok IGHLHD-a ne satare ovaj ekonomski nazadak, jer se niko ode ne mere mirit s njiovon kvalteton, a koncepton da ne spominjen.

A mili moj Isukrste lipih ti su sličica nalipili! Samo da se Kazujo Seđima i Dominik Pero (i svi ostali čije su renderinge doli po rubu karte metili) ne bi pobunili šta jih ovde u Rvackoj vako recikliraju… I tužili ih, pa svi skupa završili u pržuniću! Gospe Sinjska, od zla ih obrani.

Aj, pozdravlja Vas svih

Krsto Bućan, d. i. z.
Branko Kockica Koncept d. o. o.

Upišite vaš komentar

Jedna od tri jednakovrijedne uvećane III. NAGRADE

Jedna od tri jednakovrijedne uvećane III. NAGRADE

Jedna od tri jednakovrijedne uvećane III. NAGRADE

OTKUP "Rad 1"

OTKUP "Rad 3"

OTKUP "Rad 4"

OTKUP "Rad 5"

OTKUP "Rad 8"

OTKUP "Rad 9"

bot