27. travnja 2012.

Osvrt na problem projektiranja u zoni zaštite pod jurisdikcijom Konzervatorskog odjela u Splitu na primjeru projekta “Contarini”

Komentari - 12

new hampshire drivers license

Enough of those disciplinary points and your license are revoked.
Failed to furnish a driver’s license when requested
by an officer of the regulation. If exploring gardens
is your cup of tea, then you can be spoilt for choice in the new Forest. http://newhampshirehiking02469.getblogs.net

new hampshire bird

Just like a lot of the country, jobs in New Hampshire in the
manufacturing sector are exhibiting maximum decline. Voting insurance policies are enacted and enforced
primarily on the state stage. http://andreslitov.designi1.com

new hampshire lakes

A Pink Lady’s Slipper is often found in shady wooded areas;
whereas goldenrod is often present in open sunny
fields. http://new-hampshire-bird81468.mybloglicious.com

stamped concrete roller

Hello, its good piece of writing on the topic of media print, we all be aware of media is a impressive source of facts. http://Deanonnlu.Blog2Learn.com/

www.redappledating.com

With havin so much content and articles do you ever run into any issues of plagorism or copyright violation?
My site has a lot of exclusive content I’ve either
created myself or outsourced but it seems a lot of it is popping it up all over the internet
without my authorization. Do you know any methods to help stop
content from being stolen? I’d definitely appreciate
it.

Marin Grubić

dao sam si za pravo da ovo postane i moje mišljenje :

‘Mi staru jezgru Rijeke, Splita, Bostona ili bilo kojeg drugog grada ne možemo konzervirati točno onakvom kako ona jest. To se radi samo u onim slučajevima kad su to brilijantne arhitektonske realizacije, kao što su to primjerice Venecija ili Dubrovnik, gdje je taj faksimil conditio sine wua non da se niti jedna arhitektonska misao ne izgubi..
Jer, ako želimo unijeti novu snagu u stare jezgre, onda se nešto u dizajnu tih jezgri ipak mora dogoditi, a to što se događa u okviru tog dizajna, ne može ne biti suvremeno.. A priori se ne može odbaciti mogućnost interploranja novog objekta uz jedan stari ako se ne ostvari njihov prostorni dijalog. Taj dijalog može biti promašen, ali a priori ne smije biti osuđivan..
… Prije nekoliko dana raspravljao sam o jezgrama svjetkih gradova u Rimu i postavio sam tezu: onog časa kad mi jezgru grada nazovemo historijskom jezgrom,ona je osuđena na propast. Moramo jezgre prestati zvati historijskim- one su gradske jezgre ! Ako lokaliziramo te jezgre na nešto što je historijsko i dozvolimo ovdje samo posvećenim ljudima da mogu nešto raditi, mi smo stanjili potencijal ! A ništa se ne može stvoriti ako taj potencijal ne širimo i ako ga ne nađemo u mlađim, darovitijim i maštovitijim ljudima, s novom snagom izraza. Jedino se tako može izvrštiti selekcija.

Neven Šegvić

Mladen Matošević

Svima onima koji prate zbivanja u Hrvatskoj zadnjih 20-ak godina jasno je da prečesto imamo na djelu surovi i bezobzirni napad privatnih interesa na javno dobro. Ljudi koji bi javno dobro trebali štititi se u dosta slučajeva pokažu sa svim ljudskim manama, slabi i potkupljivi. Normalna je reakcija da su ljudi postali sumnjicavi na svaki veci građevinski zahvat a konzervatorski zavod onda želi igrati na sigurno i izbjeći rizik koji bi nosio posve drugačiji i kontraverzni projekat. Ja sumnjam da bi danas prošla Splitska Banka na Peristilu u ovom obliku. Manja je politicka kontrola, veća međunarodna eksponiranost stare jezgre, a i ljudi će danas reći ako im se nešto ne sviđa bez straha da će ih netko nazvati “glupim i neukim vlajima”.

Ja ovdje ne mislim donositi sud o “ljepoti”. Ljepota je subjektivna i neku građevinu se može smatrati lijepom ako se sviđa većini ljudi a ne grupici umjetničkih kritičara. S obzirom da je ukus većene ljudi konzervativan, svaki sudar stilova je u početku nepopularan. Nekad to ljudi donekle prihvate (kao staklenu piramidu u Louvreu) a nekada je zgrada omrznuta kao prst u oko dok je ne sruše. A kakva je šansa da bi se srušila stambena zgrada u staroj jezgri i tko bi smogao novac za odštetu stanarima? Ni za sto godina…

Vedran Jukic

Inace dobar tekst kojem nakon citanja jednostano osjecam potrebu, ne nesto dodati, nego izraziti svoj osobni osjecaj kao gradjanin, arhitekt, ali i covjek koji je zivio i radio u drugimi stranim sredinama, strucno i volonterski, sto bi se reklo iz duse. Ovjde ima jos barem jedna stavka na koju se nije osvrnulo, a to je moment grada Splita odnosno gradjanina Splita kojem se cesto namecu novi prostori i u kojima on obitava, zivi, s njima bi se trebao posvecivati… Ne zaboravimo svaki prostor radjen je za covjeka u nekoj konacnici i trebao bi ne samo vizuelno. Estetski, volumenski, odnosima razlicitih paramatara pridonijeti uzivanju tog prostora i vezivanjem s tim prostorom. Samo spomenimo pitanje Rive, gdje je bez ulazenja u arhitektonsko urbanisticko rjesenje, materijale, rasvjetu novog, postojeceg, kao neke od momenata rjesenja, dovedena svijest gradjana na novi nivo. Koliko god mi to arhitekti zeljeli ili ne zeljeli prihvatiti, danas nasa stvarnost ukazuje da “obican” gradjanin ima malo vise pojma o svemu nego ikada prije, a ne zaboravimo i slijedeci moment na koji se gornji tekst ne osvrce, a to je da su od uvijek majstori i arhitekti iz vremena prije nas radili s nekakvom drugacijom racunicom, te da je iz toga proizaslo ono sto vizualiziramo i dozivljavamo danas. Ako se prisjetimo, na ono sto iz referentnih izvora mozemo izvuci, kako se radila/gradila planirala jedna zgrada… od tehnika pripreme materijala, projektiranja, izvedbe, majstora i odnosa s investitorom bio to javni, institucionalni, religiozni ili privatni objekt… Mozda bi se moglo reci i cak pretpostaviti, jer to ne mozemo sigurno znati, da se radilo, „umetalo“ s dusom i simbolikom. Primjer odnosa Sv. Duje i Splitske katedrale, primjer Segviceve zgrade na Peristilu, primjer Gurgura Ninskog i Dioklecijanove palace… kao samo neki od primjera… za normalnog covjeka u tom odnosu postoji mjerilo, a ako se projektira i gradi iz tog razloga rezultati su kako su navedeni, prepoznatljivi. Pitanje je s druge strane je li projekt „Contarini“ za danas i upravo u ovom prostoru, posebno zbog velicine zahvata, posebno prometne regulacije, odnosa zasticene Dioklecijanove palace s novim i postojecim, osobno zakljucujem da se ipak radilo na drugacijoj osnovi, necu reci bez duze i srca, jer svatko ima drugaciji senzibilitet. Mozemo pretpostaviti da je projekt primjerice zadovoljio sve programske i ine uvjete, ali postavimo si pitanje jeli odgovorio na pitanje “mjesta”. “karaktera”, odnosa i osjecaja prostora nacin na koji to cine gornje navedeni primjeri, odnosa novo i staro, postojece, ugledno i neugledno, prepoznato od strucne javnosti i obicnog gradjanina… Tema u svakom slucaju za razmisljanje. Protokol na koji se gospodja Mr. sci. Snježana Perojević, d.i.a. osvrnula koji je doveo projekt u pitanje je jedno vazno pitanje, ali smatram da ukoliko se posloze ovi drugi elementi da onda sve ostalo ide lakse. Cini se da je u zacetku ovaj projekt imao drugih problema koji su rezultirali „nekakvom opozicijom“. Konacno da zakljucim, u datom prostoru kojim cesto i sam osobno prodjem razmisljam, koliko je bilo potrebno rusiti odredjene djelove i prilagodjavati novom, ukoliko se, vezimo se na gornji tekst gospodje Mr. sci. Snježana Perojević, d.i.a. zeljelo “uklapati” novi kompleks iz naseg vremena i ostaviti nas danasnji otisak zadiruci u slojevitost ovog prostora. Kao jedan od povijesnih slojeva grada Splita “postojeci prostor Contarini” cini se bio je ocijenjen dovoljno nevazan da se nebi krenulo u guljenje tih slojeva do momenta ili granice koje je nekom drugom interesu, stavu ili otisku vremena bilo na putu. Ako se radilo o nestrucnim procjenama s bilo koje strane smatram da se o tome ne treba „u rukavicama“. Mozda bi valjalo tih par momenata za dublje razmisliti o tome kako pristupiti svakom slicnom prostoru u gradu Splitu. Moj zakljucak je SLOZNO. Vedran Jukic, dipl.ing.arh.

OBJAVITI U "SLOBODNOJ DALMACIJI"

PREDLAŽEM VAM DA NAZOVETE NOVINARA SANDIJA VIDULIĆA I DA KOMPLETAN TEKST SA FOTOGRAFIJAMA POKUŠATE OBJAVITI U SLOBODNOJ DALMACIJI.

Upišite vaš komentar

bot