26. veljače 2014.

Preminuo je Aleksander Laslo

25. veljače 2014., u 63. godini,  preminuo je istaknuti kritičar i teoretičar arhitekture Aleksander Laslo, autor prvog arhitektonskog vodiča Zagrebom, dobitnik nagrade Neven Šegvić za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad, te počasni član Društva arhitekata Zagreba.

aleksander laslo

Aleksander  Laslo rođen je 18. listopada 1950. godine u Celju. Godine 1976. diplomira na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 1978. član je Udruženja hrvatskih arhitekata. Do 1995. godine radio je kao glavni projektant u nekoliko zagrebačkih arhitektonskih ureda (Industroprojekt, INA- Projekt, Plan), a od 1981. do 1988. i kao vanjski asistent na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. do 2001. godine bio je stručni savjetnik i pomoćnik pročelnice u zagrebačkom Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode, a nakon toga i viši stručni savjetnik pročelnice u Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj grada.

Autor je hrvatskih priloga izložbama Adolf Loos (Beč, 1989/1990), Architettura e Spazio sacro nella modernita (Venecija, 1992/1993) i Shaping the Great City (Prag- Montreal- Los Angeles- Beč, 1999/2001). aktivni je sudionik i brojnih drugih izložbi i stručnih skupova. Kao pozivni predavač s temom hrvatske arhitekture 20. stoljeća gostovao je u Beču, Hannoveru, Rotterdamu, Zagrebu i diljem Hrvatske. Značajan doprinos zagrebačkoj i hrvatskoj arhitekturi ostavio je i svojim knjigama Arhitektonski vodič/ Zagreb 1898.-2010. izdanoj 2011. godine i Židovski Zagreb (u koautorstvu sa Snješkom Knežević), također izdanoj 2011. godine, te brojnim drugim stručnim radovima s područja hrvatske i europske arhitekture 20. stoljeća. Radi kao povremeni gostujući predavač na diplomskom i doktorskom studiju Graditeljskog nasljeđa, Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i na diplomskom studiju Graditeljskog nasljeđa na Povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Laslo je autor i brojnih konzervatorskih elaborata, kategorizacija, valorizacija i sustava mjera zaštite hrvatskih arhitektonskih dobara i dokumenata prostornog uređenja te znanstvenih istraživanja s područja hrvatske arhitekture kasnog 19. i 20. stoljeća. Od 1992. do 1995. urednik je časopisa Čovjek i prostor.

Za ukupan publicistički, istraživački, kritički i teorijski rad na području arhitekture nagrađen je godišnjom nagradom Udruženja hrvatskih arhitekata Neven Šegvić za 2000. godinu. Godine 2013. promoviran je u počasnog člana Društva arhitekata Zagreba za poseban doprinos na području povijesti zagrebačke arhitekture.

Komentari - 0

Upišite vaš komentar

bot