13. svibnja 2015.

Radionica ‘(De)mapiranje Dioklecijanove palače; Istraživačke metode u razumijevanju doživljaja i značenja mjesta’

Od 18. do 23. svibnja 2015. održat će se radionica studenata arhitekture s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije i studenata s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta, oba pri Sveučilištu u Splitu, pod naslovom:

(De)mapiranje Dioklecijanove palače.
Istraživačke metode u razumijevanju doživljaja i značenja mjesta

unmapping-diocletians-palace_hr.jpg

Mentorski i organizacijski tim:
Hrvoje Bartulović (FGAG)
Saša Begović (3LHD, FGAG)
Ivo Čović (Politecnico di Milano)
Damir Gamulin, di.di.
Ivan Jurić (FGAG)
Anči Leburić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Odsjek za sociologiju)
Iva Raič Stojanović (Institut za povijest umjetnosti)
Nelija Rudolfi (Manufaktura, Društvo psihologa Split)
Ana Šverko (Institut za povijest umjetnosti - Centar Cvito Fisković, FGAG)

Istraživanje i dizajn:
Damir Gamulin, di.di.

Istraživanje i produkcija materijala:
Pino Gamulin, medijski umjetnik
Anita Karaman, mag. ing. arh.
Mirko Menegelo, mag. ing. arh.

Sudionici:

- studenti arhitekture: Bruno Bartulović, Marin Bodrožić, Maria Britvić, Paola Franić, Ana Mikulić, Edo Murtić, Ana Mustapić, Ivana Pamuković, Nikolina Prolić
- studenti sociologije: Antonija Bitunjac, Gorana Bulović, Arijana Glibić, Tea Gutović, Christy Koor, Teuta Stipišić

800px-split-adam_s_front_view.jpg
Robert Adam, Ruins of the palace of the Emperor Diocletian at Spalatro in Dalmatia (1764); Plate IV. View of the town of Spalatro from the south west

Tijekom 18. i 19. stoljeća europski su arhitekti, pisci i slikari u sklopu Grand Toura - prakse izravnog upoznavanja drugih kultura, koja je predstavljala temelj klasične naobrazbe i formiranja umjetničkog stava i izraza - ostavili zabilježene svoje posjete Dioklecijanovoj palači u Splitu, slikom i riječju. Dioklecijanova palača je predstavljala nezaobilazni fokus Grand Toura na istočnoj obali Jadrana.
Analizom crteža i tekstova ustanovljene su ključne točke koje su onodobni putopisci odabrali kao definirajuće za Dioklecijanovu palaču i trajno ih zabilježili u svojim umjetničkim djelima. Oni nisu samo bilježili fizičko stanje spomenika, već i javni život unutar Dioklecijanove palače te osobne impresije i osjećaje tijekom boravka u tom specifičnom prostoru.

Ima li sve ono što je u periodu od 200 godina predstavljalo ključne točke kvalitativnog mapiranja Dioklecijanove palače još uvijek jednako snažno značenje? U kojoj mjeri medij bilježenja prostora utječe na našu percepciju mjesta? Jesu li u međuvremenu neke od tih definirajućih točaka zavrijedile da budu ‘de-mapirane’ kao formativni elementi današnje slike palače? Jesu li zamijenjene nekim drugim točkama ili ih je moguće i potrebno ponovno učiniti važnima?

Putem tri zadatka - ispitivanjem percepcije Dioklecijanove palače kroz povijest, tj. čistom percepcijom prostornih činjenica na temelju koje se radi komparacija kroz vrijeme (putem sačuvanih vizualnih i literarnih zapisa o ovom prostoru); ispitivanjem stupnja prostorne čitljivosti i memorabilnosti Dioklecijanove palače kroz čovjeka i njegov doživljaj prostora, ali i osobnih emocija koje taj prostor provocira; te promatranjem prostora u kontekstu društva i društvenih zbivanja, odnosno bilježenjem događaja koji nastanjuju njegovu formu; dobivamo tri dimenzije tog istog prostora koje nam pojedinačno, a nadalje i u međusobnoj sintezi, mogu pružiti bazu za konkretne postupke s ciljem što obuhvatnije spoznaje i definicije Dioklecijanove palače kako u njezinim prostornim, tako i u vremenskim slojevima, te dati mnoštvo informacija za ostvarenje krajnjeg cilja, a to je (de)mapiranje Dioklecijanove palače u svrhu njezina oživljavanja.

Radionica potiče studente na razvoj istraživačke metodologije, odnosno razvoj novih formata kvalitativne prezentacije prostora putem različitih medija. U tu svrhu se klasičnim kvantitativnim metodama mapiranja (urbana morfologija; komunikacijska mreža; namjena površina; specifičnost vegetacije; povijesna diferencijacija prostora, adekvatnost urbane opreme, itd.), pridružuju kvalitativne metode, novi modeli istraživanja i mapiranja, koji za cilj imaju vrednovanje prostora i doprinos detektiranju problema u prostoru. 

Radionica je organizirana u sklopu uspostavnog istraživačkog projekta „Dalmatia - a destination of the European Grand Tour in the 18th and the 19th century” (www.grandtourdalmatia.org) Instituta za povijest umjetnosti, financiranog od Hrvatske zaklade za znanost u suradnji s Fakultetom građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu.

PLAKAT
OPIS RADIONICE

— map_unmap_radionica_opis.pdf (pdf)

Komentari - 0

Upišite vaš komentar

bot