18. svibnja 2017.

Predstavljanje kandidata za gradonačelnika Splita: Ante Čikotić

Nakon što smo tijekom protekla dva tjedna u Društvu arhitekata Splita ugostili najizglednije kandidate za gradonačelnika/cu Splita na opsežnim predstavljanjima, preostali kandidati dobili su priliku pismeno odgovoriti na pitanja DAS-a kako bismo dobili uvid u njihov stav prema predmetnoj problematici.

Pitanja ne pokrivaju sve goruće teme grada, ali stvaraju relevantnu projekciju stavova budućeg gradonačelnika/ce. Koncipirana su u tri osnovna dijela:

A) urbanizam - pitanja s glavnim osvrtom na urbanizam i prostor grada Splita
B) gradska uprava -pitanja o gradskoj upravi koja je u interakciji s prostorom i arhitektima
C) DAS - pitanja o samom društvu arhitekata i odnosu budućeg gradonačelnika/ce prema njemu

U nastavku pročitajte odgovore kandidata Ante Čikotića.

plakat-zadnje.jpg

A- URBANIZAM

Namjeravate li pristupiti izraditi Strategije razvoja grada Splita?
Krenimo redom: već imamo Strategiju razvoja urbane aglomeracije i to će biti prva podloga za izradu Strategije Grada, koja je apsolutno nužna. Točkaste izmjene i dopune generalnog urbanističkog plana Grada Splita ukazuju na nedostatak dugoročne vizije i smjera u kojem bi se grad trebao razvijati. Obzirom da je Strategiju aglomeracije izrađivalo neovisno stručno tijelo sastavljeno od predstavnika Sveučilišta (Ekonomski fakultet, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, FESB, PMF…), svih uključenih gradova i općina, te predstavnika privatnog, civilnog i javnog sektora koji su sudjelovali kao članovi partnerskog vijeća, radnih skupina te fokus grupa, treba vidjeti kako je tekao taj proces, ocijeniti uspješnost modela, te čuti od samih  izrađivača prijedloge za poboljšanje. Proces praćenja izrade strategije predviđen je strukturom propisanom vodičima i uputama EU, Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova. Izrada Studije razvoja bi se mogla donijeti u roku od 1 godine.

Namjeravate li pristupiti izradi novog GUP-a grada Split?
Na ovom pitanju padaju svi kandidati koje sam pažljivo slušao zbog elementarne neupućenosti. Prema trenutnom Zakonu o prostornom uređenju nije moguće donošenje novog GUP-a dok se ne donese Državni plan prostornog razvoja. Međutim, nakon njegovog donošenja trebalo bi pristupiti i izradi novog GUP-a jer, kao što sam naveo u prethodnom odgovoru, po sadržaju izmjena očigledan je nedostatak vizije u planiranju Grada. Nažalost, kad gledamo broj ne samo dovršenih, nego uopće započetih gradskih projekata iz GUP-a (od 11 gradskih projekata provedeni su natječaji samo za 4, od čega je jedan poništen), jasno nam je da nešto ne funkcionira. Ili Grad ima važnijih stvari od strateških projekata, ili je procedura presložena, vlasnički odnosi neriješeni, uglavnom nešto zapinje. GUP se donosi za razdoblje od 15-20 godina, a sadašnji GUP je stupio na snagu 2005. i vrijeme je za reviziju stanja u prostoru. Ali prije izrade GUP-a potrebna je izrada prometne studije, Strategije razvoja Grada Splita, Plana upravljanja gradskom jezgrom i naposljetku dovršetak novog GUP-a za uvođenje Splita u 21. stoljeće.

Jeste li upoznati sa zadnjom napravljenom prometnom studijom grada Splita?
To je pitanje za 9 milijuna kuna. Prometna studija koju je izrađivao, pa dorađivao IGH je završena 2010. i otada je nitko nije vidio. Ona donesena je već zastarjela i nadam se da Plan upravljanja gradskom jezgrom neće završiti u istoj ladici.

Znate li broj javnih parking mjesta u gradu Splitu, odnosno znate li koje su trenutne potrebe za istim?
Potrebe za parkingom su goleme. Zalažem se za veću odgovornost i financiranje gradskih kotareva i mjesnih odbora kroz decentralizirana sredstva u iznosu od 5 % proračuna s namjenskim sredstvima za podizanje kvalitete usluga kao što je i uređenje parkirališta i novih parkirališnih mjesta jer ljudi po kotarevima i mjesnim odborima bolje poznaju teren i potrebe građana. Odgovornost grada je da stvori nova parkirališna mjesta i nadogradi postojeće i u tome ćemo biti proaktivni. Primjer dobre nadogradnje je na postojećim parkiralištima napraviti još jednu do dvije etaže parkirališta od čelične konstrukcije.

Koji je Vaš prijedlog prometnog rasterećenja centra Splita?
Potrebno je pojačati osnovnu postojeću prometnu infrastrukturu za ulaz i izlaz iz grada Splita (pravac istok - zapad) dodavanjem i razvojem sjevernog ulaza u grad te razdvajanjem prometa iz smjera Trogira i Kaštela na sjeverni ulaz, rasterećujući Ul. Domovinskog rata.  Produženjem ostalih pravaca, kao što je ulica grada Vukovara do Podstrane te paralelnom prometnicom uz južni dio grada neposredno iznad turističkog područja Duilova i Žnjana kao rasterećenje Poljičke ceste. Decentralizacija autobusnih kolodvora s jedne na tri lokacije, na području gradske luke, na području novog upravnog središta kod Ul. Domovinskog rata i na autobusni kolodvor u Kopilici, ubrzat će autobusni međugradski i širi prigradski promet te umanjiti količinu autobusnog prometa u samom gradskom središtu.

 Na koji način biste pristupili temi javnog prometa?
Osposobljavanje postojeće metro-željeznice od Solina do Istočne obale sa tri glavne željezničke postaje (istočna obala, metro stanica kod zgrade Županijskog suda te stanica u Kopilici) s mogućnošću parkiranja većeg broja automobila u blizini svih triju željezničkih stanica. Potrebno je uvesti brze „Hop-on hop-off” autobusne linije koje povezuju nova parkirališna mjesta, te željezničke postaje i autobusne kolodvore s turističkim područjem i centrom grada. Uvođenjem posebnih pokaza i poticajnih cijena za građane Splita koji bi koristili ovaj sustav komunikacije umanjila bi se potreba za putovanje samih građana u strogi zagušeni centar grada Splita osobni automobilima. Potrebno je poticati korištenje bicikla i razvoj biciklističkih staza, kako za same građane tako i kao dio turističke ponude grada Splita. Navedene projekte ćemo financirati iz fondova EU.

 Kako biste pristupili rješenju:
- Bračke ulice
- Manđerove
- Ulaza u KBC Split?

Bračka, Manđerova, KBC imaju u pozadini isti problem - vlasništvo. Mislim da interes grada treba biti ispred interesa pojedinaca, i Grad treba imati osigurana sredstva za otkup tih parcela po tržišnoj cijeni. Grad je doveden u situaciju da ga se ucjenjuje s cijenom, a što je dovelo do takve situacije bi trebao malo detaljnije istražiti.

Hoćete li provesti natječaj za Žnjanski plato?
Natječaj za žnjanski plato bi svakako trebalo provesti. Obzirom da je već naručena i plaćena izrada od strane Sveučilišta u Zagrebu, istu treba iskoristiti za izradu programskih smjernica natječaja. To što je na neregularan način dodijeljena izrada tog projekta, ne znači da nije kvalitetno izrađen i da se ne može nekako iskoristiti. Osim Žnjana treba sagledati i šire područje koje mu gravitira i koje treba izbjeći da upadne u klopku monofunkcionalnog zoniranja grada (tako je funkcionirao urbanizam prošlog stoljeća, moderni urbanizam uči na tim greškama i ne stvara monofunkcionalne zone - zona T1 za turiste, zona kampusa za studente). Grad je živi mehanizam kojem treba prožimanje namjena.

Na koji način mislite pristupiti rješenju Istočne obale?
Istočna obala je zahvat koji će biti pokretač novog smjera u prometnoj regulaciji grada - novog rješenja koje se traži još otkad je ukopana željeznica - izmještanje autobusnog kolodvora, rješenje gužvi u trajektnoj luci i slično. Nažalost, postojeći natječaj je poništen, ali ista stvar kao i sa Žnjanom - netko je uložio svoje vrijeme i dao mišljenje o najboljem rješenju za spomenuti prostor. Napravljana je velika količina prijedloga i ideja. Te radove treba revidirati, pročešljati i iskoristiti ih za izradu programskih smjernica za novi natječaj. Natječaj za Istočnu obalu je bio anketni, tj. nije trebao biti provedbeni. Temeljem tog natječaja trebalo je doći do zaključaka kako uopće pristupiti problemu - da li ga podijeliti u više manjih zahvata, koliki obuhvat uzeti i sl. Naposljetku, ali nikako manje važno, pitanje vlasništva zemljišta u obuhvatu (nije riječ samo o gradskom vlasništvu, već i Trajektne luke Split, Hrvatskih željeznica…)  početi rješavati odmah, da se ne ponovi slučaj kao s  KBC-om.

Kakav je Vaš pristup legalizaciji objekata na Marjanu?
Pristup legalizaciji objekata na Marjanu bi proširio na pristup legalizaciji objekata unutar zona društvene namjene u GUP-u. Naime, članak 6. stavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kaže da se nezakonito izgrađena građevina ne može ozakoniti ako se nalazi na području javne i društvene namjene, park-šumi itd. i zakona se treba držati. I sada se u Izmjenama i dopunama GUP-a za dosta prostora javne i društvene namjene planira mijenjanje namjene kako bi se omogućila legalizacija građevina koje se nalaze u tom području (na vrhu Sućidra, u zoni javne i društvene namjene koja obuhvaća zdravstvenu, predškolsku, školsku i vjersku namjenu, prenamjenu dijela sportskog centra R1 u zonu zaštitnog i pejzažnog zelenila Z, unutar javne i društvene namjene predškolske D4 omogućeno je također ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, Šine). Naime, grad se ne planira od danas do sutra, ovo ucrtava smjer razvoja grada za budućnost, i ne možemo zbog 2-3 građevine koje su sada tu žrtvovati vrijedne slobodne gradske prostore namjenjene društevnoj namjeni.  Građevine će se svakako zadržati u prostoru, neće nitko ljude izbaciti na ulicu, pokušat će se iznaći zajednički interes, pravo grada na prvootkup građevine po tržišnoj cijeni i sl, neće nitko biti zakinut, ali ne bi se smjele legalizirati. Makar to bilo i za 20 godina, ostat će nam prostor na korištenje.

Kakav je Vaš pristup sanaciji Karepovca?
Problem broj jedan grada Splita. Ekološka opasnost za sve građane preko podzemnih voda i zraka. U cijelosti ću sanirati Karepovac, putem novca iz EU fondova, iskoristit ću energiju deponijskog plina kako bi proizveli električnu energiju i na taj način inertizirati tu nakupinu višedesetljetnog smeća. Nakon sanacije i smanjenja volumena ići na uklanjanje i stvaranje podloge za javne sadržaje. Na saniranu površinu staviti fotonaponske module koji će proizvoditi dodatne količine električne energije i time proizvoditi dovoljno električne energije za potrebe grada (rasvjete i javnih zgrada). Zaradu od proizvodnje električne energije usmjeriti na podizanje komunalne usluge u blizini Karepovca. Uvođenjem ekološkog sustava gospodarenja otpadom s odvajanjem na kućnom pragu, recikliranjem i sortiranjem, te otvaranjem novih zelenih radnih mjesta. Otpad je vrijedna sirovina, a smeće je problem za sve. Grad Split ne smije ući u suvlasništvo CGO Lećevica kao što se jednoglasno zalažu moji protukandidati. CGO Lećevica je odgovornost županije, a za Grad Split bi stvarala trajnu negativnu vrijednost!

B. GRADSKA UPRAVA

Namjeravate li promijeniti ustrojstvo Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, te Službe za prostorno planiranje i zaštitu okoliša grada Splita? Namjeravate li zadržati čelne ljude na tim pozicijama?
Kao i u slučaju ostalih službi: formalno - pravno Gradu trebaju provedbena tijela, a učinkovitost pojedinih službi potrebno je utvrditi nakon dolaska na vlast, jer sada imam premalo informacija. Digitalizacija rada, uključivanje građana i civilnog društva. Transparentnost i dostupnost svima. Realizacija projekta grad bez papira.

Namjeravate li osnovati Zavod za urbanizam, što Zakon o prostornom uređenju dopušta?
Svakako sam za osnivanje Urbanističkog zavoda čija bi zadaća bila, na tragu Urbanističkog projektnog biroa - Split (URBS), razvijati urbanističko-planersku i znanstveno-istraživačku djelatnost, koja bi osigurala kontinuitet urbanističkog i prostornog planiranja. Gradsko vijeće je još 2007. donijelo odluku o osnivanju Zavoda za prostorno uređenje grada Splita, a Poglavarstvo se obvezalo do 1. svibnja 2008. godine podnijeti izvještaj o realizaciji ove Odluke - koji do danas još nije podnesen. Razlog je vjerojatno što bi njegovo osnivanje značilo prepuštanje ovlasti nekom stručnom tijelu koje bi kritiziralo i osporavalo sve „ad hoc” zamisli, procedure i prakse, te bi taj sustav temeljen na stručnosti sigurno osporavao mnoge fontane i parkove, dodjeljivanja koncesija i slično.

Što treba ponuditi Urbanistički zavod: kontinuirani analitički pristup, uvid u trenutno stanje,  organizaciju i praćenje izrade planova i natječaja, praćenje provedbe, kao i redovita mjesečna izvješća gradskoj upravi, treba biti pokretač i koordinator izrade različitih studija i programa, te biti strukovno dovoljno neovisan usmjeritelj gradskih razvojnih procesa. Na čelu bi mu bila na temelju javnog natječaja odabrana osoba koja najviše odgovara traženim kriterijima.

C - DAS

Vidite li buduću suradnju s DAS-om kao partnerski odnos, odnosno kakav bi po Vama taj odnos trebao biti?
Odnos bi trebao biti partnerski, i drago mi je vidjeti da se strukovna udruženja sve više aktiviraju.

Namjeravate li financijski poduprijeti rad DAS-a? (tribine, predavanja, radionice)
Obzirom da se DAS dijelom financira iz članarina, mogu se učlaniti u DAS i to je jedini financijski doprinos koji vam ja sada mogu obećati. Za ostalo se morate sami potruditi - ponuditi kvalitetan program koji mislite provoditi i prijaviti ga na fondove ili natječaje Grada Splita. Naravno, svima nudimo pomoć pri sastavljanju programa za fondove.

Smatrate li potrebnim da arhitekti imaju osigurano posebno vrijeme (dan) za konzultacije s gradskim službama, radi jednostavnijeg obavljanja svoje profesije? (primjeri prakse u nekoliko gradskih uprava u RH, odvjetnici na sudu…)
Obzirom da sam i sam, kao projektant strojarskih instalacija, sudjelovao u proceduralnim procesima izdavanja građevinskih dozvola, smatram da bi ovo značajno olakšalo i ubrzalo stvari. I odnos arhitekata i gradske uprave bi trebao biti partnerski, a ne neprijateljski. Grad je tu da služi svojim građanima, a ne da otežava i nepotrebno komplicira procedure.

Kakav je Vaš odnos prema javnim natječajima?
Unatoč negativnim ishodima nekih natječaja mislim da se od njih ne smije odustati, već samo iznaći bolje mehanizme kontrole procedure. Neke od najuspješnijih realizacija u Hrvatskoj smo dobili preko javnih natječaja.

Komentari - 0

Upišite vaš komentar

bot