10. ožujka 2009.

Duilovo - Rezultati - Jedna od tri jednakovrijedne uvećane III. NAGRADE

u netto iznosu od 140.000,00 kuna dodjeljuje se radu pod šifrom „02″

autori:
Nemico d.o.o. Split i Porticus d.o.o. Split

radni tim:
Damir Rako, dipl.ing.arh.
mr. Nenad Mikulandra, dipl.ing.arh.
Goran Pavlović, dipl.ing.arh.
Franz Zahra, dipl.ing.arh.
Sanja Radovniković, dipl.ing.arh.
Ivana Bakotić, dipl.ing.arh.
Ana Palac, dipl.ing.arh.

konzultanti:
Miroslav Jakovčević, dipl.ing.građ.
Siniša Radić, dipl.ing.str.
Josip Giljanović, dipl.ing.el.

OBRAZLOŽENJE OCJENJIVAČKOG SUDA

Projekt se može opisati kao rezultat ne osobito uravnoteženog nasuprot postavljanja dva posebna projekta, zasnovana na dva sasvim različita pristupa. Metaforički žiri je dao naslov projektu “Od Utrechta do Dubaija” naglašavajući radikalne razlike u konceptualnom te oblikovnom tretmanu obalnog dijela te dijela lokacije na platou iznad mora.
Prvi projekt se odnosi na “gornji plato” (podcjeline A i B) i predstavlja neku vrstu “razvojne strategije”. Strategija na određeni način uzima u obzir te razrađuje postojeću organizaciju zemljišta, naglašavajući “prirodni” karakter razvoja kroz mjerilo malih/srednjih urbanih intervencija.

Drugi projekt je neka vrsta “turbokrajolika” nove obale koja zauzima cijeli obalni plato pa čak i dio morske površine. Osnovni oblikovni argument mogao bi biti sintetski objašnjen kao pokušaj da se “manipulira” klifom/pokosom stvarajući više nivoa za generiranje “tekuće”, sveobuhvatne te monumentalne prostorne intervencije. Ova intervencija obuhvaća cijeli nasuti plato i završava na umjetno stvorenom otoku/lukobranu uokvirujući prostor nove marine.

Ova dva dijela projekta su razvijena na osnovu dva vrlo različita pristupa. Na “gornjem platou” zamjećujemo relativno dijagramatske te planersko strateške poteze, dok je u zoni klifa/pokosa te nasutog dijela obale, projekt poprima više skulpturalni karakter, jedinstveni arhitektonski izričaj koji se ili treba prihvatiti ili ga treba potpuno odbaciti.
Tekstualno obrazloženje projekta nažalost ne pruža podlogu za razumijevanje ovakvog pristupa. Tekst naglašava kao glavne karakteristike rada “prirodnu topografiju uokvirenu u slici grada”, “kontinuitet morfoloških uvala”, respekt prema tradiciji kroz reinterpretaciju linije carda Diokecijanove palače, koja stvara osnovu kompozicije projekta povezujući maritimni za obalnim dijelom. Rad naglašava mogućnosti ispitivanja u domeni “kraajobraznog urbanizma” ali ne pojašnjava načine korištenja teoretskog diskursa ove discipline.

Rad je na najdoslovniji način apostrofirao te naglasio važnost doslovnog čitanja predloženog programa. Ako se gradski projekt Duilovo bude razvijao doslovno prema predloženom programu onda ovaj rad predstavlja dobru ilustraciju mogućih posljedica takvog pristupa.

Pozitivne karakteristike projekta broj 2.

Projekt jasno i pošteno razvija vjeru u ispunjavanje programskog zadatka. Ovakav pristup pokazuje nedostatak kritičke elaboracije s jedne strane ali s druge strane daje mogućnost gradu da “uvidi” stvarno prenošenje programskog zahtjeva u “izgrađenu” formu. “Grad” bi tako mogao korigirati te napraviti neophodne prilagodbe kod prilaza slijedećoj fazi ovog procesa.

Svjesno ili ne, urbano rješenje za gornji plato pokazuje određenu vrstu osjećajnosti za postojeću “izgrađenu” morfološku strukturu. To ne znači da bi trebalo očuvati svu postojeću izgradnju već više naglašava završni aspekt neke vrste “urbanog/turističkog” susjedstva, što je upravo tema na kojj bi “grad” trebao i mogao raditi.

Stvarajući u biti kontradikciju između tekstualnog obrazloženja te osnovnih pokazatelja, urbana morfologija kao rezultat ovakvog pristupa pokazuje jedan zanimljiv nivo fleksibilnosti i ostvarivosti (u odnosu i na program i na formu) koja onda može predstavljati jako korisno oruđe, kad se pristupi stvarnoj transformaciji prostora.
Isto je tako lako zamisliti razvoj ovog projekta po fazama, što je osobito važno u slučaju velikog broja vlasnika zemljišta, nepredvidivih ekonomskih kretanja te ostalih nestabilnosti.

Konačno izgleda da su autori nekako svjesni ili možda i previše “pasivno” svjesni da će projekt imati različite brzine kod transformacije teritorija što će onda i realizirati drugačijim rasporedom aktivnosti za dva različita dijela lokacije.

Negativne karakteristike projekta broj 2.

Većina loših impresija koje je projekt izazvao nastaje zbog stvarnog “karaktera” maritimnog dijela projekta. Ovaj dio izgleda kao XXL (super velika) skulptura koja bi zahtijevala ogromni napor sa ekonomske, tehničke, infrastrukturne te organizacijske strane za eventualnu realizaciju.

Projekt je jednostavno “izbrisao” klif/pokos iz memorije grada, koji predstavlja posebno prirodno obilježje, trgujući sa postojećom vezom između gornjeg i donjeg dijela terena sa nekom vrstom mekane terasaste površine koja u biti dokida specifične prostorne kvalitete mjesta.

Obalni dio projekta nije istovremeno “dobra prilika” ili početak za širu redefiniciju obalne promenade. Veze sa ostalim obalnim prostorom su nekako nespretne i nisu jasno niti “svjesno” razriješene. Tako da projekt gotovo negira bilo koju vrstu kontinuiteta, što bi sigurno bilo od interesa ako želimo ostvariti živom vezu ovog prostora sa gradskim prostorom Splita.

U ovom kontekstu maritimni dio projekta može opstati samo kao “jedan pucanj” projekt, koji se ili kupuje kao takav ili ga treba odbaciti u cjelini.
Neka specifična arhitektonska rješenja pokazuju stanovite slabosti i greške. “Autoput” koji uranja u more je totalno izvan mjerila dok su neki “luksuzni” prostori mjesta sa kojih nije moguće vidjeti more.

Komentari - 5

radošićki majstor

Aissss - jesu Vam komentari na nivou:
Ludnica ti je oti tride.
Lipo ti stoje te bičvice.
etc.

Ko ovo komentira: moja pokojna mater šta je radila ka računovođa u kadrovskoj i naj je volila đirane (pelargonije za neuke) na balkonu ili dipl. ing. arhitekture, a?

Komentirate ki Downovi sindromi iz 6. c., Osnovne škole Sv. Ivan Zelina!

Evo ću i ovde morat uputit jednu notu (kad neće niko pametniji). Vi šta gledate ove radove i komentirate, vi ste (odabrati opciju, pa postati odgovor - ja ću vodit statisku - kako je vajk i bilo):
a) površan ste arkitekt i ne znate ništa
b) radovi su taki da jih ni nemeš bolje iskomentirat od nivoa: ovo je lipo; ovo je grubo; ovde ima puno slova, a ja ne vidin čitat!
c) uopće niste arhitekt, nego djelatnik iz kadrovske
d) ovu stranicu gleda samo Kedžo, pa on sam nakucka zera komentara da ne ispane da stranica nije čitana
e) puno ste pametni i ništa tute ne komentirate jer se ne mećete sa svakin, ali isto čitate
f) ostalo (dopuniti ako se nisan nečega sitijo)

Aj, ne budite lini i privrtljivi, ako morete rješavat one Fejsbuk testove ——————————, unda morete izgubit i minut i tute na DAS-u.

Daklem i unatoč, da rezimiran: ovi vorum ništa ne valja i tribalo bi ga napravit kako bog zapovida - paš unda vidit šta je demokratija! Ja mislin da nisu svi debili, naša bi se i dikoji pametan u ovon našon županiji (koja je najlišpa i najbližnja na svitu)! Unda bi se narod lipo pridika i divanijo (onlajn - kako i pripada narodu 21. stoljeća), a manje se zapijali sa Marijančicon Šampijonkon, Roberton i Juron po betulan i zna se šta drugo (ne smin tute sve napisat jer kad napišen sve, unda me obrišu - sat sapienti)! Aj Kedžo - kad svršiš to zera školice, de lipo meti vorum da moremo arlaukat!

Ajte…Bilježin se i sve šta iđe s otin!

Radošićki Velikani Cvrc

P. S. More bit jedino da ovi moj suvisli pridlog nije baš prihvatljiv svizin strukturan jer bi unda sva rađa mogla bit puno tramsparentna, a to niko ne bi volija. Tramsparencija nije in! Translucencija rules! Tramsverstiti su mi isto kul.

P. M. S. http://bikijada.bloger.hr/default.aspx?date=1.4.2009 - vid’te rečmo stranicu našeg radošićkog kluba - bikijada iz mog sela je pobrojila 99 komentara! Vi ste napravili imternacijonalni natječaj i imate 3 komenatara. I sad ti meni reč’ pošteno: ko je tute internacijonalniji: DAS ili Bikijada u Radošiću?!

nn

najbolji rad definitvno

Jure Tabak

Izuzetno !
Svaka čast projektantima , a posebno maheru za 3D prikaz !!!
Odmah u realizaciju .

Siniša Kundid

Prepoznatljivo je da su autori ovog urbanističkog rješenja žitelji Splita i reklo bi se da imaju namjeru još dugo, dugo ostati u ovom gradu.

Ime *Mario Čerina

Jako lijepo. Da li je u svim planovima bio uvijet zadržavanje postojeće gradnje?

Ljep pozdrav,
M

Upišite vaš komentar

bot