Statut

Na temelju članka 11., Zakona o udrugama (”Narodne novine” br. 88/01), Skupština Društva arhitekata Splita na sjednici održanoj 19.03. 2009. godine u Splitu, donosi:

STATUT DRUŠTVA ARHITEKATA SPLITA (das)

PROČIŠĆENI TEKST

SADRŽAJ

I. OPĆE ODREDBE
II. CILJEVI I DJELATNOSTI
III. PREDSTAVLJANJE, ZASTUPANJE I POTPISIVANJE
IV. IMOVINA I ODGOVORNOST ZA OBVEZE
V. UNUTARNJI USTROJ DRUŠTVA
VI. UPRAVLJANJE DRUŠTVOM I TIJELA DRUŠTVA
VI. 1. SKUPŠTINA DRUŠTVA
VI. 2. PREDSJEDNIŠTVO DRUŠTVA
VI. 3. PREDSJEDNIK DRUŠTVA
VI. 4. NADZORNI ODBOR
VI. 5. SUD ČASTI
VII. ČLANSTVO U DRUŠTVU
VIII. RADNA TIJELA I FONDOVI
IX. MATERIJALNO-NOVČANO POSLOVANJE
X. TAJNIK
XI. JAVNOST U RADU I INFORMIRANJE
XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Statutom uređuje naziv i sjedište Društva arhitekata Splita (u daljem tekstu: Društvo), područje djelovanja Društva, zastupanje, cilje¬vi i djelatnosti, javnost rada, članstvo i članarina, prava i obveze članova, stegovna odgovornost članova, unutrašnje ustrojstvo, djelovanje i način rada tijela Društva, imovina i odgovornost za obveze, način prestanka Društva, te postupak s imovinom u slučaju prestanka Društva, kao i svaka druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti Društva.

Članak 2.

Ovo Društvo je dobrovoljna i izvanstranačka strukovna organizacija koja djeluje s ciljem razvijanja i afirmiranja splitske i hrvatske arhitekture i urbanizma, kulture prostora i zaštite čovjekova okoliša, a u skladu s etikom i uzancama arhitektonskog poziva.
U ostvarivanju svojih ciljeva i zadataka utvrđenih Statutom Društvo djeluje samostalno na području grada Splita i kao gradsko društvo učlanjeno u Udruženje hrvatskih arhitekata.
U cilju boljeg ostvarivanja svojih zadataka, Društvo se može učlanjivati i u druga srodna društva, save¬ze i zajednice udruga na području grada Splita, kao i na području Republike Hrvatske.
Društvo može surađivati i biti član srodnih međunarodnih udruga, ako je to članstvo vezano za ostvarivanje ciljeva Društva ili međunarodne udruge.
Društvo je pravna osoba upisana u registar udruga pri Županijskom uredu za opću upravu.
Društvo je povijesni sljednik Društva inžinira i arhitekata u Kraljevini Dalmaciji koje je osnovano u Splitu 9. lipnja 1908. godine, te nastavlja njegovu tradiciju.

Članak 3.

Puni naziv Društva glasi: Društvo arhitekata Splita.
Skraćeni naziv Društva glasi: DAS
Sjedište Društva je u Splitu, Starčevićeva 24c.
Društvo djeluje na području grada Splita.

Članak 4.

Naziv Društva je istaknut na zgradi u kojoj je njegovo sjedište.
Naziv Društva, kao i sjedište Društva, mijenjaju se odlukom Skupštine Društva.

Članak 5.

Društvo u svom poslovanju upotrebljava pečat kojim se ovjeravaju opći i drugi akti i isprave Društva, a isti se upotrebljava i za financijsko-administrativno poslovanje.
Pečat Društva je okruglog oblika, promjera 2.5 cm, a po obodu mu je upisan tekst: Društvo arhitekata Splita, a u sredini SPLIT
Predsjednik Društva određuje način upotrebe i broj pečata.
II. CILJEVI I DJELATNOSTI

Članak 6.

Ciljevi Društva jesu:
- afirmacija struke
- zalaganje za raznolik i kontinuiran razvoj splitske i hrvatske arhitekture i urbanizma
- stvaranje okvira za kontinuirani razvoj arhitekture i urbanizma
- propagiranje suvremenih stremljenja u arhitekturi i urbanizmu
- skrb o strukovnoj baštini
- skrb o pripadnicima Društva.

Djelatnosti Društva jesu:
- sudjelovanje u organizaciji i provedbi akcija zaštite čovjekova okoliša
- sudjelovanje u pripremama za donošenje zakona i propisa koji utječu na sudbinu arhitektonskog stvaralaštva
- poticanje i izdavanje stručnih i drugih publikacija u skladu sa posebnim propisima
- pružanje stručne pomoći naručiteljima (raspisivačima) pri organiziranju i provedbi natječaja s područja arhitekture i urbanizma po posebnim propisima
- organiziranje kongresa, simpozija, konferencija, znanstvenih i drugih skupova, izložbi radova svojih članova i stručnih putovanja
- razvijanje suradnje sa srodnim nacionalnim i međunarodnim organizacijama
- usklađivanje rada arhitekata, njegovanje i razvijanje etike arhitektonskog poziva
- davanje stručnih mišljenja o elaboratima, analizama, planovima razvoja i slično, na zahtjev društvenih, gospodarskih i drugih organizacija, ili u svoje ime i bez zahtjeva
- dodjeljivanje odgovarajućih nagrada i priznanja kao poticaj stvaralaštvu s područja arhitekture, urbanizma i dizajna, te javnoj afirmaciji djela članova Društva.

III. PREDSTAVLJANJE, ZASTUPANJE I POTPISIVANJE

Članak 7.

Predsjednik i dopredsjednici Društva predstavljaju i zastupaju Društvo sukladno odredbama Zakona i ovog Statuta, te su ovlašteni potpisnici Društva.
Predsjednik Društva ovlašten je poduzimati pravne radnje u ime i za račun Društva u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima, te pravnim osobama s javnim ovlastima.

Članak 8.

Predsjednik Društva ovlašten je sklapati ugovore.

Članak 9.

Dopredsjednike bira Skupština za mandat od dvije godine, a izabrani su članovi Predsjedništva koji dobiju najveći broj glasova. Dopredsjednici zamjenjuju Predsjednika u odsutnosti i obavljaju druge poslove koje im povjeri Predsjednik.

Članak 10.

Predsjednik Društva može, u okviru svojih ovlaštenja, dati drugoj osobi pisanu punomoć za zastupanje u pravnom postupku. Punomoćnik može zastupati Društvo samo u granicama ovlasti iz punomoći.
Sadržaj i trajanje punomoći određuje predsjednik Društva pri njezinom izdavanju. O izdavanju punomoći predsjednik je dužan obavijestiti Predsjedništvo Društva.

IV. IMOVINA I ODGOVORNOST ZA OBVEZE

Članak 11.

Imovinu Društva čine nepokretne i pokretne stvari, imovinska i autorska prava i novčana sredstva.
Imovinom raspolaže Društvo pod uvjetom i na način propisan zakonom, drugim propisima i ovim Statutom.

Članak 12.

Ako u obavljanju svoje djelatnosti Društvo ostvari dobit, ona se mora koristiti isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti Društva kojima se ostvaruju ciljevi utvrđeni ovim Statutom, a sukladno zakonu, drugim propisima i ovom Statutu.

Članak 13.

Za svoje obveze Društvo odgovara cijelom svojom imovinom, u skladu sa zakonom.

Članak 14.

U slučaju prestanka rada Društva, Skupština Društva odlučuje kome će se nakon namirenja vjerovnika i troškova sudskog i drugih postupaka predati ostatak imovine.

V. UNUTARNJI USTROJ DRUŠTVA

Članak 15.

U cilju ostvarenja postavljenih ciljeva, djelatnosti i zadataka iz članka 6. ovog Statuta, za obavljanje poslova Društva Predsjedništvo Društva osniva prema ukazanoj potrebi komisije.

Članak 16.

Osnivanje komisije, njene zadatke, broj članova i način rada Predsjedništvo Društva može regulirati posebnim općim aktom (pravilnikom, poslovnikom, naputkom ili posebnom odlukom).

Članak 17.

Na prvom konstituirajućem sastanku komisije, izabrani članovi komisije biraju između sebe predsjednika i vrše podjelu drugih dužnosti.
Rad komisije odvija se na sastancima.
Rad komisije može se odvijati i izvan sastanaka ako to doprinosi boljem izvršavanju zadataka.

Članak 18.

Komisije navedene u članku 15. pravovaljano odlučuju natpolovičnom većinom.

Članak 19.

Sve funkcije u Društvu obavljaju se na dobrovoljnoj osnovi.

Članak 20.

Administrativne poslove obavlja Tajništvo Društva u koje poslove spadaju:
- poslovi tajništva
- poslovi računovodstva i knjigovodstva
- poslovi blagajne
- poslovi arhive
- ostali poslovi koje odredi Predsjedništvo Društva prema ukazanoj potrebi.

Članak 21.

Predsjedništvo Društva može posebnim općim aktima (pravilnik, naputak, odluka) utvrditi način obavljanja svih administrativnih poslova Društva.

Članak 22.

U cilju kvalitetnijeg obavljanja administrativnih poslova, Predsjedništvo Društva može angažirati i duge članove Društva, te vanjske suradnike.


VI. UPRAVLJANJE DRUŠTVOM I TIJELA DRUŠTVA

Člana 23.

Članovi upravljaju Društvom neposredno na Skupštini Društva i preko svojih predstavnika izabranih u Predsjedništvo Društva.

Društvo ima slijedeća tijela:
1. Skupština Društva
2. Predsjedništvo Društva
3. Predsjednik Društva
4. Nadzorni odbor
5. Sud časti

VI.1. SKUPŠTINA DRUŠTVA

Članak 24.

Skupština je najviše tijelo upravljanja Društva.
Skupštinu sačinjavaju svi redoviti članovi Društva i sudjeluju u njenom radu osobno.
Skupština Društva otvorena je svim članovima i javnosti.

Članak 25.

Skupština ima prava, obveze i odgovornosti u upravljanju i odlučivanju, te u ostvarivanju ciljeva, zadataka i poslova Društva, a naročito:

- utvrđuje i donosi Statut Društva, te njegove izmjene i dopune
- utvrđuje i donosi opće akte, te njihove izmjene i dopune
- utvrđuje jedinstvenu politiku obavljanja zadaća Društva
- utvrđuje i donosi godišnje i dugoročne programe rada
- donosi financijski plan i utvrđuje završni račun
- razmatra i usvaja izvješća o radu tijela Društva
- bira i razrješuje dužnosti predsjednika Društva
- bira i razrješuje dužnosti članove tijela Društva
- potvrđuje odluke Predsjedništva Društva o isključivanju iz članstva Društva
- odlučuje o žalbama
- odlučuje o statusnim promjenama Društva, o prestanku rada Društva i o imovini Društva
- donosi odluke o učlanjivanju u srodne nacionalne i međunarodne udruge
- ustanovljuje stručne nagrade
- dodjeljuje nagrade i priznanja članovima Društva i ostalim zaslužnim pojedincima i grupama
za izuzetan doprinos radu Društva, a prema prijedlogu Predsjedništva Društva
- donosi Poslovnik o radu Skupštine
- potvrđuje Pravilnike o radu tijela Društva
- donosi odluke, zaključke, preporuke, utvrđuje prijedloge i smjernice, zauzima stajališta i mišljenja, te ostvaruje i druge ciljeve, zadatke i poslove utvrđene ovim Statutom.

Članak 26.

Rad Skupštine Društva odvija se na sjednicama.
Skupština se saziva redovito, izborno i izvanredno.
Redovita Skupština saziva se jednom godišnje, a izborna svake dvije godine.
Redovitu i izbornu Skupštinu saziva predsjednik po odluci Predsjedništva.
Izvanrednu Skupštinu saziva predsjednik Društva, ukoliko sam ocijeni da je to potrebno ili na pismeno traženje Predsjedništva, Nadzornog odbora ili najmanje 30 članova Društva.
U svom zahtjevu za sazivanje izvanredne sjednice, predlagatelj je obvezan predložiti dnevni red sjednice. Ukoliko predsjednik ne sazove sjednicu Skupštine u roku od 30 dana od dana kada mu je dostavljen prijedlog, Skupštinu imaju pravo sazvati predlagači.

Članak 27.

Skupština Društva mora se sazvati najmanje 30 dana prije njezina održavanja objavom u javnom glasilu, oglasnoj ploči i pisanim pozivom.
Odluka o sazivanju Skupštine Društva mora sadržavati naziv i sjedište Društva, vrijeme i mjesto održavanja Skupštine Društva i dnevni red.
Uz svaku točku dnevnog reda o kojoj treba odlučiti Skupština Društva, članovima se dostavljaju prijedlozi odluka i drugi materijali, najkasnije 8 dana prije održavanja Skupštine Društva.

Članak 28.

Skupštinu otvara i do izbora Radnog predsjedništva vodi predsjednik Društva ili jedan od dopredsjednika.
Ovlasti Radnog predsjedništva traju samo za vrijeme trajanja Skupštine Društva.
Radno predsjedništvo utvrđuje redoslijed raspravljanja o pojedinim točkama dnevnog reda i vodi sjednicu Skupštine Društva.
Na sjednici Skupštine Društva mora se sastaviti popis svih prisutnih članova uz navođenje imena, prezimena i prebivališta. Član Skupštine potvrđuje svoju prisutnost na sjednici potpisom na popisu prisutnih članova.
Svaka odluka Skupštine Društva mora se navesti u zapisniku kojega sastavlja zapisničar izabran na Skupštini Društva.

Članak 29.

Za valjano donošenje odluka i rad Skupštine Društva potrebna je nazočnost (kvorum) !/2 registriranih redovitih članova Društva za tekuću godinu (50 % + 1). Skupština donosi odluku natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova Skupštine.
Svaki član Skupštine ima po jedan glas na sjednici Skupštine Društva.
U slučaju da se na sjednici Skupštine utvrdi nepostojanje kvoruma, sjednica se može odgoditi maksimalno 1 sat, a ako i nakon toga ne postoji kvorum predsjednik je dužan sazvati novu sjednicu Skupštine u roku od 15 dana. Tako sazvana i održana sjednica može valjano donositi sve odluke bez obzira na broj nazočnih članova, osim što ne može donositi odluke o izmjenama Statuta, izboru i opozivu tijela Društva, te ukidanju i prestanku rada Društva.

Članak 30.

Skupština u pravilu odlučuje javnim glasovanjem.
Skupština može odlučiti da se u pojedinim slučajevima glasuje tajno.
Izbor i opoziv predsjednika Društva i članova tijela Društva uvijek se provodi tajno.
Način rada Skupštine određuje se Poslovnikom o radu Skupštine.


VI. 2. PREDSJEDNIŠTVO DRUŠTVA


Članak 31.

Predsjedništvo je tijelo upravljanja Društva.
Predsjedništvo Društva bira se na Skupštini Društva tajnim glasovanjem na temelju prijedloga danih na samoj Skupštini.
Mandat članovima Predsjedništva traje dvije godine.
Predsjedništvo Društva se sastoji u pravilu od 11 članova.
Predsjedništvo čine predsjednik Društva, dva dopredsjednika Društva i u pravilu osam članova Predsjedništva direktno biranih na Skupštini.
Član Predsjedništva može podnijeti ostavku na članstvo u Predsjedništvu Društva. Ostavka se podnosi Skupštini u pisanom obliku.
U slučaju ostavke člana Predsjedništva, prva sljedeća Skupština bira drugog člana Predsjedništva. Mandat novoizabranog člana Predsjedništva traje do isteka predviđenog mandata prethodnika na čije mjesto stupa.


Članak 32.

Predsjedništvo Društva za svoj rad odgovara Skupštini, a njegovi članovi osobno odgovorni su za svoj rad Predsjedništvu i Skupštini Društva.
Predsjedništvo upravlja radom i djelovanjem Društva.
Predsjedništvo Društva najmanje jednom godišnje podnosi Skupštini pismeno izvješće o svom radu.

Članak 33.

Predsjedništvo u ostvarivanju ciljeva, zadataka i poslova Društva ima ova prava, obveze i odgovornosti u upravljanju i odlučivanju:
- donosi odluku o sazivanju redovite i izborne Skupštine, te priprema i organizira njen rad
- izvršava odluke Skupštine
- predlaže Skupštini program rada Društva
- prati stanje i ostvarivanje utvrđene politike i osnovnih zadaća Društva
- izrađuju prijedlog Statuta, pravilnika i poslovnika, ta prijedlog njihovih izmjena i dopuna
- donosi odluke o primanju u članstvo i isključenju iz članstva Društva
- razmatra financijska pitanja Društva, završni račun, te predlaže Skupštini donošenje novčanog plana i usvajanje završnog računa, donosi odluku o privremenom financiranju, te razmatra i usvaja periodične financijske obračune
- odlučuje o visini članarine prema vrsti članstva i roku za uplatu članarine
- predlaže i bira predstavnike Društva u Ocjenjivačke sudove natječaja
- predlaže kandidate za nagrade i priznanja
- donosi odluke o održavanju skupova i osniva organizacijske odbore za te skupove
- podnosi Skupštini izvješća o svom i o radu svojih komisija, kao i drugih stalnih i povremenih radnih tijela
- bira komisije i druga stalna i privremena radna tijela, te razmatra i usvaja njihove prijedloge
- imenuje i opoziva delegate i predstavnike u tijela Udruženja hrvatskih arhitekata, te u druge organizacije ili tijela ako to nije u nadležnosti Skupštine
- bira tajnika Društva, te utvrđuje način organiziranja i rada Tajništva kao stručne službe Društva, daje suglasnost za sistematizaciju poslova i radnih zadataka stručne službe, te s radnicima stručne službe zaključuje ugovore o obavljanju poslova i radnih zadataka za Društvo
- potiče zaštitu djela splitske i hrvatske arhitekture i rada arhitekata članova Društva
- potiče i razvija suradnju sa srodnim nacionalnim i međunarodnim udrugama
- između sjednica Skupštine daje autentično tumačenje odredaba Statuta i poslovnika
- donosi poslovnike i pravilnike, osim onih koje donosi Skupština, te njihove izmjene i dopune
- odlučuju o prijedlozima, zahtjevima, molbama i žalbama članova Društva u prvom stupnju postupka
- izvršava druge poslove i zadatke utvrđene Statutom.

Članak 34.

Rad Predsjedništva Društva odvija se na redovitim i izvanrednim sastancima.
Redoviti sastanci se održavaju najmanje dvanaest puta u godini dana, a izvanredni prema potrebi.

Članak 35.

Sastanak se saziva pismenim ili elektronskim pozivom.
Sastanke saziva i vodi predsjednik Društva, a u njegovoj odsutnosti jedan od dopredsjednika ili drugi član Predsjedništva Društva po ovlasti predsjednika Društva.

Članak 36.

Rad Predsjedništva Društva je javan.
Sastanku Predsjedništva prisustvuju članovi Predsjedništva, a mogu mu prisustvovati i drugi članovi Društva i vanjski suradnici.
Na sastanku Predsjedništva vodi se zapisnik u koji se unose odluke i zaključci sa sastanka.
Zapisnik se ovjerava na slijedećem sastanku Predsjedništva.

Članak 37.

Na sastancima Predsjedništva pravo odlučivanja imaju samo članovi Predsjedništva Društva.
Predsjedništvo u pravilu odlučuje javnim glasovanjem, a može odlučiti da se u pojedinim slučajevima glasuje tajno.
Način rada Predsjedništva određuje se Pravilnikom o radu Predsjedništva koji je u skladu sa Statutom, a potvrđuje ga Skupština.

Članak 38.

Predsjedništvo Društva može punopravno odlučivati ako je na sastanku nazočna natpolovična većina članova Predsjedništva Društva, a odluke se donose natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova.
Ukoliko na sastanku nije nazočna natpolovična većina članova Predsjedništva, odlučivanje se odgađa za slijedeći sastanak.

Članak 39.

Pojedini članovi Predsjedništva Društva ili cijelo Predsjedništvo mogu biti opozvani i prije isteka vremena na koje su izabrani.

Predsjedništvo Društva može biti opozvano u slučajevima:
- ako ne izvršava odluke Skupštine
- ako Skupštini ne podnosi izvješće o svom radu
- ako je nakon upozorenja Skupštine ne poštuje odredbe ovog Statuta i druge opće akte Društva.
Član Predsjedništva Društva može biti opozvan:
- ako ne poštuje ili ne izvršava odluke Predsjedništva Društva
- ako redovito ne prisustvuje sastancima Predsjedništva Društva ili na drugi način onemogućuje rad Predsjedništva Društva i ostalih tijela Društva.

Prijedlog za opoziv cijelog Predsjedništva Društva podnosi se Skupštini Društva. Prijedlog može podnijeti Nadzorni odbor, Sud časti, Skupština Društva ili najmanje 40 članova Društva.
Prijedlog za opoziv pojedinog člana Predsjedništva podnosi Skupštini Predsjedništvo.
Opoziv se usvaja natpolovičnom većinom glasova nazočnih na Skupštini, a provodi se tajnim glasovanjem.
Ako član Predsjedništva Društva ne prisustvuje polovici sastanaka Predsjedništva Društva u prvih šest mjeseci mandata na koji je izabran, zamjenjuje se kandidatom koji je na zadnjoj Izbornoj sjednici dobio najveći slijedeći broj glasova.


VI. 3. PREDSJEDNIK DRUŠTVA

Članak 40.

Društvo ima predsjednika.
Predsjednika bira Skupština Društva iz sastava članova Skupštine tajnim glasovanjem, na temelju prijedloga danih na samoj Skupštini.
Mandat predsjednika traje dvije godine s pravom jednog reizbora.
Predsjednik Društva je ujedno i predsjednik Predsjedništva Društva.

Članak 41.

Za predsjednika Društva može biti imenovana osoba koja je državljanin Republike Hrvatske, te udovoljava drugim uvjetima koje utvrdi Skupština Društva.
Za svoj rad predsjednik Društva odgovoran je Skupštini, te najmanje jednom godišnje podnosi tom tijelu pismeno izvješće o svom radu.

Članak 42.

Predsjednik Društva obavlja sljedeće poslove:

- saziva sjednice Skupštine i Predsjedništva Društva
- nadzire i vodi brigu o provedbi odluka i zaključaka Skupštine i Predsjedništva
- nadzire i vodi brigu o primjeni Statuta i općih akata, te zakonitost rada Društva i njegovih tijela
- odgovara za zakonitost rada Društva
- predstavlja i zastupa Društvo
- potpisuje odluke i ostale akte koje donosi Skupština i Predsjedništvo Društva
- izdaje financijske naredbe
- vodi brigu o racionalnom, ekonomičnom i namjenskom korištenju sredstava
- odobrava službena putovanja
- po potrebi, daje ovlaštenja i punomoći trećim osobama za pojedina zastupanja Društva (pravna i sl.)
- obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, Statutom i općim aktima Društvima.

Članak 43.

Ako predsjednik ne obavlja poslove i zadaće iz prethodnog stavka na zadovoljavajući način, može biti razriješen dužnosti (opozvan) prije isteka mandata na koji je imenovan.
Prijedlog za razrješenje (opoziv) podnosi Predsjedništvo, a odluku o opozivu donosi Skupština.
Opoziv se usvaja natpolovičnom većinom glasova redovitih članova nazočnih na Skupštini uz obavezno postojanje kvoruma, a provodi se tajnim glasovanjem.
Ako izglasa opoziv predsjednika, Skupština na istoj sjednici bira novog predsjednika Društva koji obnaša tu funkciju do isteka predviđenog mandata prethodnika na čije mjesto stupa.


VI. 4. NADZORNI ODBOR

Članak 44.

Nadzorni odbor tijelo je Društva koje se brine o čuvanju načela upravljanja u Društvu, demokratičnosti u radu Društva, nadzire materijalno i novčano poslovanje, a posebice: provedbu Statuta i drugih akata Društva te donošenje i provedbu odluka Skupštine, Predsjedništva i predsjednika Društva.
Članovi Nadzornog odbora ne mogu istovremeno biti i članovi Predsjedništva.

Članak 45.

Odbor se sastoji od tri člana koje bira Skupština Društva, na temelju prijedloga danih na samoj Skupštini, za vrijeme od dvije godine.
Na prvom konstituirajućem sastanku članovi Nadzornog odbora biraju između sebe predsjednika.

Članak 46.

Rad Nadzornog odbora odvija se na sastancima.
Sastanke saziva i vodi predsjednik Nadzornog odbora najmanje jednom godišnje.
Sastanci Nadzornog odbora se moraju sazvati i ako to zatraži najmanje 30 članova Društva. Sastanak se saziva pismenim ili elektronskim pozivom.
Nadzorni odbor donosi odluke u punom sastavu, većinom glasova svih članova.

Članak 47.

Nadzorni odbor ima pravo angažirati vanjske suradnike za pomoć svom radu.
Odbor je dužan upozoriti Predsjedništvo Društva i Skupštinu na utvrđene neispravnosti, te zahtijevati da se one otklone u određenom roku.
Nadzorni odbor prije usvajanja završnog računa o poslovanju Društva, pregledava novčano i materijalno poslovanje Društva.

Članak 48.

Nadzorni odbor odgovoran je za svoj rad Skupštini Društva, i dužan je najmanje jednom godišnje tom tijelu podnijeti pismeno izviješće o svom radu.
Način rada Nadzornog odbora određuje se Pravilnikom o radu Nadzornog odbora koji mora biti u skladu sa Statutom i potvrđen od Skupštine.


VI. 5. SUD ČASTI

Članak 49.

Sud časti rješava sporove koje uzrokuju članovi Društva nepoštivanjem pravila struke, te ciljeva i zadaća Društva utvrđenih ovim Statutom.


Članak 50.

Sud časti se sastoji od tri člana koje bira Skupština Društva, na temelju prijedloga danih na samoj Skupštini, za vrijeme od dvije godine.
Na prvom konstituirajućem sastanku članovi Suda časti biraju između sebe predsjednika.

Članak 51.

Sud časti odgovoran je za svoj rad Skupštini i ukoliko je djelovao podnosi pismeno izvješće o svom radu Skupštini.
Sud časti sastaje se po potrebi.
Sud časti donosi odluke u punom sastavu, većinom glasova svih članova.
Način rada Suda časti određuje se Pravilnikom o radu Suda časti koji je u skladu sa Statutom i potvrđen od Skupštine.

VII. ČLANSTVO U DRUŠTVU

Članak 52.

Članovi Društva mogu biti:
- redoviti
- pridruženi
- počasni
- zaslužni
- potporni
- pripravni

Članak 53.

Redovitim članom Društva mogu postati arhitekti (dipl. inž. arh., inž. arh., ak. arh. ) koji rade i borave u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, kao i drugi arhitekti po odobrenju Predsjedništva Društva.

Pridruženim članom Društva mogu postati stručnjaci koji nisu arhitekti po struci, a bave sa teorijom i kritikom arhitekture i urbanizma.

Počasnim i zaslužnim članom mogu postati istaknuti pojedinci na prijedlog članova Društva ili Predsjedništva Društva.

Potpornim članom mogu postati pojedinci koji materijalnim sredstvima ili na neki drugi način podupiru rad Društva.

Pripravnim članom Društva mogu postati studenti arhitekture.

Članak 54.

Za prijem u Društvo kandidati za redovite, pridružene, potporne i pripravne članove dužni su podnijeti pismenu prijavnicu.
Registar članova Društva vodi tajnik Društva.

Članak 55.

Svi članovi Društva imaju prava i dužnosti:
- sudjelovati u ostvarivanju zadaća Društva
- predlagati i biti izabrani u tijela Društva
- sudjelovati u svim djelatnostima, akcijama i manifestacijama koje organizira Društvo
- pridržavati se odredbi ovog Statuta i općih akata Društva
- plaćati članarinu
- koristiti se prostorijama Društva
- čuvati ugled Društva i poštovati ustroj Društva
- poštovati odluke tijela Društva.

Pravo biranja imaju samo redoviti članovi Društva.

Članak 56.

Članstvo u Društvu prestaje:
- smrću člana
- neplaćanjem članarine
- istupom člana
- isključenjem.

Članak 57.

Ako član želi istupiti iz Društva, o tome treba podnijeti pismenu obavijest Predsjedništvu Društva.
Odluku o isključenju donosi Predsjedništvo Društva, a potvrđuje Skupština Društva.
Odluka o isključenju se može donijeti u ovim slučajevima:
- ako član nanese težu moralnu ili materijalnu štetu Društvu
- ako član nanese težu moralnu ili materijalnu štetu drugom članu Društva i Sud časti nakon određenog postupka predloži Predsjedništvu,
- ako član krši odredbe Statuta ili drugih akata Društva.

Protiv odluke o isključenju iz članstva član može uložiti pismenu žalbu u roku 30 dana od primitka odluke. Žalba se podnosi Skupštini putem Predsjedništva Društva.

VIII. RADNA TIJELA, SEKCIJE I FONDOVI

Članak 58.

Za provedbu svojih prava i dužnosti, Skupština i druga tijela upravljanja Društva mogu osnivati svoja radna tijela.
Radna tijela mogu biti stalna i povremena.
Tijela upravljanja Društva mogu osnivati radna tijela samostalno ili zajednički.
U radna tijela Skupštine i drugih tijela upravljanja Društva mogu se imenovati i oni članovi Društva koji nisu članovi tih tijela.

Članak 59.

Radno tijelo priprema informacije o zadacima za koje je osnovano, tijelu kojega je osnovalo, te mu predlaže alternativna rješenja zadanog problema, inicira, olakšava i ubrzava provedbu ciljeva i zadaća Društva i rad njegovih tijela upravljanja.
Način rada radnih tijela i njihov odnos s tijelima upravljanja Društva određuje se Pravilnicima o radu radnih tijela koja moraju biti u skladu sa Statutom, a koja potvrđuje Skupština Društva.
Voditelje radinih tijela bira Predsjedništvo Društva.
Mandat voditelja radnih tijela određuje Predsjedništvo Društva.
Broj članova pojedinog radnog tijela određuje se prema zadatku radi kojeg je imenovan.

Članak 60.

Društvo može, radi uspješnijeg djelovanja i okupljanja, a prema svojim potrebama i mogućnostima osnivati klubove i sekcije prema posebnim interesima članova.
Klubovi i sekcije nemaju svojstva pravne osobe. Način rada klubova i sekcija određuju se njihovim pravilnicima koji su u skladu s ovim Statutom, a donosi ih Predsjedništvo Društva.
Odluku o osnivanju sekcije ili kluba donosi Predsjedništvo Društva na temelju pismenog prijedloga za osnivanje sekcije odnosno kluba s prijedlogom pravilnika.
Pismeni prijedlog može podnijeti najmanje 20 članova Društva.
Odluka o osnivanju sekcije, odnosno kluba mora sadržavati odredbu o nazivu, sjedištu, ustroju i osobi ovlaštenoj za predstavljanje sekcije odnosno kluba.


Članak 61.

Tijela upravljanja Društva mogu osnovati fondove za organiziranje i potporu raznih akcija i aktivnosti kao što su fondovi za:
- dodjelu nagrada i priznanja
- zaštitu i obnovu vrijednih arhitektonskih djela
- skrbi za zaostavštinu arhitekata
- stipendije
- dodjelu materijalne pomoći članovima Društva
- arhitektonske radionice i seminare.

IX. MATERIJALNO-NOVČANO POSLOVANJE

Članak 62.

Imovinu i novčana sredstva za svoj rad Društvo ostvaruje i koristi u skladu sa zakonom.
Novčana sredstva Društvo ostvaruje:
- od članarine
- izdavačkom djelatnošću prema posebnim propisima
- od vlastitih stručnih djelatnosti
- organizacijom raznih stručnih skupova i izložbi, i djelatnostima utvrđenim Statutom Društva
- iz državnih, županijski i gradskih fondova za sufinanciranje pojedinih djelatnosti
- od radnih i drugih organizacija
- od priloga i darova
- iz ostalih izvora sukladnih zakonu.

Članak 63.

Novčana sredstva mogu se upotrijebiti samo za ostvarivanje poslova utvrđenih odredbama ovog Statuta i programom rada Društva.

Članak 64.

Osim novčanim sredstvima i članka 61., Društvo raspolaže i materijalnim sredstvima i predmetima o kojima vodi zakonom propisane evidencije u poslovnim knjigama.
Novčano poslovanje Društva određuje se novčanim planom izrađenim prema Pravilniku o novčanom poslovanju koji je u skladu sa Statutom i potvrđen od Skupštine Društva.

X. TAJNIK

Članak 65.

Za obavljanje stručnih administrativno-tehničkih i novčano-računovodstvenih poslova Društva organizira se stručna služba Društva čijim radom rukovodi tajnik Društva kojeg imenuje Predsjedništvo Društva

Članak 66.

Tajnik obavlja ove poslove:
- zastupa Društvo u poslovima za koje ga ovlasti predsjednik
- organizira rad Tajništva
- izvršava odluke Predsjedništva i predsjednika Društva
- prisustvuje sjednicama Predsjedništva i vodi zapisnike tih sjednica
- priprema prijedloge odluka i zaključaka koje donose tijela upravljanja Društva
- priprema prijedlog novčanog plana i organizira njegovo izvršenje
- supotpisuje novčanu dokumentaciju
- organizira izradu općih akata
- vodi registar članova Društva.

Članak 67.

Za svoj rad tajnik je odgovoran Predsjedništvu Društva, o čemu mu najmanje jednom godišnje podnosi pismeno izvješće.
Tajnika imenuje na neodređeno vrijeme Predsjedništvo Društva prema prijedlogu Komisije za izbor tajnika, a na temelju raspisanog javnog natječaja. Komisija za izbor tajnika provodi natječaj, a sastoji se od pet članova koje imenuje Predsjedništvo Društva.”

Članak 68.

Tajnik može biti razriješen dužnosti i to:
- ako Predsjedništvo Društva utvrdi da poslovi koji su mu povjereni nadmašuju njegove sposobnosti, a to se nepovoljno odražava na ukupan rad u Tajništvu i u Društvu
- ako teže povrijedi odredbe Statuta ili drugih općih akata
- ako u više navrata odbije izvršiti zakonite odluke Predsjedništva Društva
- ako ne postupi po zahtjevima Nadzornog odbora za otklanjanje neispravnosti u poslovanju Društva ili povreda prava radnika u stručnim službama Tajništva
- ako svojim radom i postupanjem nanese znatniju štetu Društvu ili ako zbog njegovog nemara Društvo ne može izvršiti svoje temeljne zadaće.

XI. JAVNOST U RADU I INFORMIRANJE

Članak 69.

Rad Društva je javan.
Za ostvarivanje javnosti rada Društva, njegova tijela upravljanja i radna tijela koriste sredstva javnog priopćavanja, razne usmene i pismene objave, skraćena izvješća, posebne biltene, web stranice Društva i sl.
Načelo javnosti se ostvaruje i javnim održavanjem sjednica i sastanaka tijela Društva.
Samo predsjednik Društva i osobe ovlaštene od predsjednika mogu davati službene izjave za sredstva javnog priopćavanja.


XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


Članak 70.

Društvo prestaje radom na temelju odluke Skupštine Društva ili u slučajevima predviđenim zakonom.
U slučaju prestanka Društva, o imovini Društva odlučuje Skupština Društva.

Članak 71.

Autentično tumačenje odredbi ovog Statuta daje Skupština.
Između dviju Skupština tumačenje odredbi Statuta za određeni slučaj daje Predsjedništvo Društva, a to tumačenje potvrđuje prva naredna Skupština.

Članak 72.

Autentično tumačenje poslovnika, pravilnika i drugih općih akata daje donositelj akta.
Prijedlog za pokretanje postupka za donošenje, izmjene i dopune općih akata može podnijeti član Društva ili tijelo upravljanja Društva.

Članak 73.

Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti dosadašnji Statut Društva arhitekata Splita, usvojen 01.veljače 2005. godine, kao i odredbe drugih općih akata koje nisu u skladu s ovim Statutom.
Ovaj Statut stupa na snagu danom usvajanja na Skupštini Društva arhitekata Splita 19.03.2009. godine.

U Splitu, 19.03.2009. godine.
Predsjednik
Društva arhitekata Splita
Jurica Jelavić d.i.a.

bot