(Split, 24.07.1926. — Split, 20.04.2024.)

U subotu nas je, u svojoj 98. godini, napustio Jakov (Jakša) Miličić, jedan od najznačajnijih splitskih gradonačelnika, poteštat i gradograditelj, sveučilišni profesor i kolega, učitelj i sugovornik.

Svojim političkim, znanstvenim, pedagoškim i zagovaračkim radom; intelektom, vizijom i djelovanjem; zadužio je grad Split i njegove generacije, prije svega kao splitski gradonačelnik za čijeg je mandata grad doživio procvat, demografsku ekspanziju i zlatni period gradogradnje.

Podrijelom je s otoka Hvara i rođen u Splitu 1926. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Splitu, po završetku Drugog svjetskog rata. Kao nogometaš i dobitnik sportske stipendije odlazi u Zagreb gdje je 1959. godine na Građevinskom fakultetu u Zagrebu diplomirao, a kasnije i doktorirao 1982. godine. Nakon diplome radio je u GP Lavčević u Splitu, zatim kao rukovodilac Službe graditeljstva u Privrednoj komori Dalmacije, dok je četiri godine kasnije bio direktor Građevinsko školskog centra u Splitu. Dekan Građevinskog fakulteta u Splitu je bio u više mandata, a zatim i predsjednik Poslovnog odbora FGZ-a Split. Kao redoviti sveučilišni profesor na Građevinskom fakultetu u Splitu umirovljen je 1996. godine.

U periodu od 1967. do 1974. godine bio je gradonačelnik Splita (ujedno i predsjednik Skupštine općine Split) za čijeg se mandata pokrenula organizacija VIII. Mediteranskih igara u Splitu 1979. godine. Igre su potaknule arhitektonsku i graditeljsku renesansu izgradnjom sportskih i drugih objekata javne namjene u Splitu i osam drugih dalmatinskih gradova. Rukovodio je velikim gradskim i infrastrukturnim projektima poput izgradnje novoplaniranog splitskog centra Split 3. Unaprijedio je građevinarstvo u Splitu, Dalmaciji i široj regiji izgradnjom pogona za proizvodnju mrežastih armatura u Splitu, osnivanjem željezare u Kaštel Sućurcu i tvornice gips-kartonskih ploča u Kninu. Bio je graditelj i školskih ustanova poput Građevinsko školskog centra te Građevinskog fakulteta u Splitu. Kao voditelj znanstveno-istraživačkog projekta Gospodarenje prostorom Kaštelankog zaljev dao je veliki doprinos zaštiti okoliša, potaknuvši budući razvoj projekta EKO–Kaštelanski zaljev. Do smrti se neumorno zalagao i borio za rješavanje problema daljnjeg razvoja grada Splita, naročito u domeni gospodarenja komunalnim otpadom i izgradnji nove planske infrastrukture.

Pamtit ćemo ga kao splitsku veličinu – čovjeka neizmjerne energije i izrazita duha – koji je život posvetio unaprjeđenju svoga grada.

Vječna mu slava i hvala!