Poštovani, pozivamo vas na predstavljanje knjige Ede Šegvića ‘Splitski matun’ 10.10.2018. u 19 sati u Muzeju grada Splita (Papalićeva 1, Split). Knjigu će predstaviti prof.dr. Jakša Miličić, Dragan Žuvela, Ivo Vojnović i prof.dr.sc. Dunja Jutronić. Nakladnici knjige su FGAG, DAS i Društvo prijatelja kulturne baštine Split.
Tema knjige je grad i građenje grada, arhitektura i urbanizam Splita i Dalmacije, našega dila Mediterana. Međutim, kako arhitektura nije samo lijepa fasada i mrtva građevinska struktura sa stilskim pomodnin oplošjem, knjiga govori i o životu unutar te opne, zato su u nju ugrađene i urbane i prirodne posebnosti našeg podneblja.
U knjizi su sabrani važniji radovi koje je dr. Kečkemet kao aktivni kroničar Splita, pisao tijekom svog dugog i aktivnog kritičarskog rada. Među člancima mlađoj publici sigurno će biti interesantni tekstovi u kojima se dr. Kečkemet suprotstavlja, tadašnjoj oficijelnoj gradskoj politici.
Grad Split, Gradsko poglavarstvo i Društvo arhitekata Splita, Split, rujna 2002. 380 str., ilustr. (Interno izdanje)
Monografija arhitekta Dinka Vesanovića (Split, 1915-2000), jednog od najznačajnijih sudionika splitske i i šibenske arhitektonske scene između pedesetih i sedamdesetih godina.
Darovan Tušek i Dina Ožić Bašić su priredili publikaciju koja kronološki navodi sve aktivnosti DAS-a od 1988-1999. godine.
54 arhitektonska natječaja provedena u Splitu tijekom pedesetogodišnjeg razdoblja svjedoče o neprijepornoj ambiciji jednog grada da osmisli svoju izgradnju preispitivanjem različitih opcija referentnog širokog kruga arhitekata.
Izbor iz tekstova arhitekta Frane Gotovca, koji su objavljeni u splitskoj “Slobodnoj Dalmaciji” i “Nedjeljnoj Dalmaciji” tijekom niza desetljeća poslije Drugog svjetskog rata.
U knjizi je prikazano 27 arhitektonskih natječaja koji su provedeni u Splitu u razdoblju između dva svjetska rata, kada Split postaje središte regije, a kasnije i središte tadašnje Primorske banovine. Ovi povijesni događaji dovode do intenzivnog razvoja i izgradnje grada, koju gradske vlasti nastoje usmjeriti u suglasju sa tadašnjim europskim strukovnim dosezima.
Stanko Piplović je priredio publikaciju u kojoj obrađuje život Meštrovićvog suradnika Harolda Bilinića.