Tijela društva
PREDSJEDNIK DAS-a:
Marko Klarić
ČLANOVI PREDSJEDNIŠTVA DAS-a:
1. Daša Gazde (dopredsjednica)
2. Nikša Bilić
3. Petra Jerković
4. Dona Marković
5. Ružica Radičić
6. Tea Truta
NADZORNI ODBOR
1. Hrvoje Bartulović
2. Mate Jurić
3. Maša Medoš
SUD ČASTI DAS-a:
1. Aljoša Gazde
2. Maja Milutin
3. Božena Penović
S T A T U T
DRUŠTVA ARHITEKATA SPLITA
(pročišćeni tekst)
SADRŽAJ:
I. OPĆE ODREDBE
II. CILJEVI, DJELATNOSTI I GOSPODARSKE DJELATNOSTI
III. PREDSTAVLJANJE, ZASTUPANJE I POTPISIVANJE
IV. IMOVINA I ODGOVORNOST ZA OBVEZE
V. UNUTARNJI USTROJ DRUŠTVA
VI. UPRAVLJANJE DRUŠTVOM I TIJELA DRUŠTVA
VI.1. SKUPŠTINA DRUŠTVA
VI.2. PREDSJEDNIŠTVO DRUŠTVA
VI.3. PREDSJEDNIK DRUŠTVA
VI.4. NADZORNI ODBOR
VI.5. SUD ČASTI
VII. ČLANSTVO U DRUŠTVU
VIII. RADNA TIJELA I FONDOVI
IX. MATERIJALNO-NOVČANO POSLOVANJE
X. TAJNIK
XI. JAVNOST U RADU I INFORMIRANJE
XII. PRESTANAK POSTOJANJA UDRUGE
XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODRE
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovaj Statut sadrži odredbe o nazivu i sjedištu Društva arhitekata Splita (u daljem tekstu: Društvo), zastupanju Društva, izgledu pečata Društva, područjima djelovanja sukladno ciljevima, ciljevima, djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi, gospodarskim djelatnostima koje Društvo obavlja, načinu osiguranja javnosti djelovanja Društva, uvjetima i načinu učlanjivanja i prestanku članstva, pravima, obvezama i odgovornosti te stegovnoj odgovornosti članova i načinu vođenja popisa članova, tijelima Društva, njihovu sastavu i načinu sazivanja sjednica, izboru, opozivu, ovlastima, načinu odlučivanja i trajanju mandata te načinu sazivanja skupštine u slučaju isteka mandata, izboru i opozivu likvidatora Društva, prestanku postojanja Društva, imovini, načinu stjecanja i raspolaganja imovinom, postupku s imovinom u slučaju prestanka Društva, načinu rješavanja sporova i sukoba interesa unutar Društva, kao i odredbe o svim drugim pitanjima važnim za obavljanje djelatnosti Društva.
Izrazi koji se koriste u ovom Statutu, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način i muški i ženski rod.
Članak 2.
Društvo je dobrovoljna i izvanstranačka strukovna organizacija koja djeluje s ciljem razvijanja i afirmiranja splitske i hrvatske arhitekture i urbanizma, kulture prostora i zaštite čovjekova okoliša, a u skladu s etikom i uzancama arhitektonskog poziva.
U ostvarivanju svojih ciljeva i zadataka utvrđenih Statutom, Društvo djeluje samostalno na području grada Splita i njegovog šireg metropolitanskog područja te je učlanjeno u Udruženje hrvatskih arhitekata i u Zajednicu udruga inženjera Splita.
S ciljem boljeg ostvarivanja svojih zadataka, Društvo se može učlanjivati u druga srodna društva, saveze i zajednice udruga na području grada Splita i Republike Hrvatske.
Članak 3.
Puni naziv Društva glasi: Društvo arhitekata Splita. Skraćeni naziv Društva glasi: DAS
Sjedište Društva je u Splitu, Starčevićeva 24c. Društvo djeluje na području grada Splita.
Članak 4.
Naziv Društva je istaknut na zgradi u kojoj je njegovo sjedište.
Naziv Društva, kao i sjedište Društva, mijenjaju se odlukom Skupštine Društva.
Članak 5.
Društvo u svom poslovanju upotrebljava pečat kojim se ovjeravaju opći i drugi akti i isprave Društva, a isti se upotrebljava za financijsko i administrativno poslovanje.
Pečat Društva je okruglog oblika, promjera 2.5 cm, po obodu mu je upisan tekst: Društvo arhitekata Splita, a u sredini riječ: SPLIT
Predsjednik Društva određuje način upotrebe i broj pečata.
II. CILJEVI, DJELATNOSTI I GOSPODARSKE DJELATNOSTI
Članak 6.
Područje djelovanja Društva je arhitektura, kultura, umjetnost, održivi razvoj te zaštita prirode i zaštita okoliša.
Ciljevi Društva jesu:
- afirmacija struke
- zalaganje za raznolik i kontinuiran razvoj splitske i hrvatske arhitekture i urbanizma
- stvaranje okvira za kontinuirani razvoj arhitekture i urbanizma
- propagiranje suvremenih stremljenja u arhitekturi i urbanizmu
- skrb o strukovnoj baštini
- skrb o pripadnicima Društva.
Djelatnosti Društva jesu:
- promicanje djela splitske i hrvatske arhitekture i djela arhitekata članova Društva
- sudjelovanje u organizaciji i provedbi akcija zaštite čovjekova okoliša
- sudjelovanje u pripremama za donošenje zakona i propisa koji utječu na sudbinu arhitektonskog stvaralaštva
- razvijanje suradnje sa srodnim nacionalnim i međunarodnim organizacijama
- usklađivanje rada arhitekata, njegovanje i razvijanje etike arhitektonskog poziva
- poticanje znanstvenih i stručnih publikacija
- provođenje natječaja iz područja arhitekture i urbanizma
- dodjeljivanje odgovarajućih nagrada i priznanja kao poticaj stvaralaštvu s područja arhitekture, urbanizma i dizajna te javnoj afirmaciji djela članova Društva.
Gospodarske djelatnosti Društva jesu:
- pružanje stručne pomoći naručiteljima (raspisivačima) pri organiziranju i provedbi natječaja s područja arhitekture i urbanizma po posebnim propisima
- izdavanje stručnih i drugih publikacija, časopisa, knjiga i software-a, u skladu s posebnim propisima
- organiziranje kongresa, simpozija, konferencija, znanstvenih i drugih skupova, izložbi radova svojih članova i stručnih putovanja za svoje članove
- davanje stručnih mišljenja o elaboratima, analizama, planovima razvoja i slično, na zahtjev društvenih, gospodarskih i drugih organizacija, ili u svoje ime i bez zahtjeva
- projektiranje
- stručna edukacija
- organiziranje savjetovanja
- analize i obrade podataka
- istraživanja i eksperimentalni razvoj u društvenim, humanističkim i tehničkim znanostima
- iznajmljivanje nefinancijske imovine
- trgovina na malo vlastitih izdanja i ulaznica za izložbe i sl.
- sponzorstva i oglašavanja.
III. PREDSTAVLJANJE, ZASTUPANJE POTPISIVANJE
Članak 7.
Predsjednik i dopredsjednik Društva predstavljaju i zastupaju Društvo sukladno odredbama Zakona i ovog Statuta te su ovlašteni potpisnici Društva.
Predsjednik Društva ovlašten je poduzimati pravne radnje u ime i za račun Društva u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima.
Članak 8.
Predsjednik Društva ovlašten je sklapati ugovore.
Članak 9.
Dopredsjednik zamjenjuje Predsjednika u odsutnosti i obavlja druge poslove koje mu povjeri Predsjednik.
Dopredsjednik Društva je onaj član Predsjedništva koji dobije najveći broj glasova članova Skupštine.
Članak 10.
Predsjednik Društva može, u okviru svojih ovlaštenja, dati drugoj osobi pisanu punomoć za zastupanje u pravnom postupku. Punomoćnik može zastupati Društvo samo u granicama ovlasti iz
punomoći.
Sadržaj i trajanje punomoći određuje Predsjednik Društva pri njezinom izdavanju, a po prethodno donesenoj odluci Predsjedništva.
IV. IMOVINA I ODGOVORNOST ZA OBVEZE
Članak 11.
Imovinu Društva čine nepokretne i pokretne stvari, imovinska i autorska prava i novčana sredstva. Imovinom raspolaže Društvo pod uvjetom i na način propisan zakonom, drugim propisima i ovim Statutom.
Članak 12.
Ako u obavljanju gospodarske djelatnosti Društvo ostvari dobit, ona se mora koristiti isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti Društva kojima se ostvaruju ciljevi utvrđeni ovim Statutom, sve sukladno zakonu, drugim propisima i ovom Statutu.
Članak 13.
Za svoje obveze Društvo odgovara cijelom svojom imovinom, u skladu sa zakonom.
Članak 14.
U slučaju prestanka rada Društva, Skupština Društva odlučuje kome će se nakon namirenja vjerovnika i troškova sudskog i drugih postupaka predati ostatak imovine.
V. UNUTARNJI USTROJ DRUŠTVA
Članak 15.
U cilju ostvarenja postavljenih ciljeva i djelatnosti iz članka 6. ovog Statuta, Predsjedništvo Društva, prema ukazanoj potrebi, može osnivati komisije.
Članak 16.
Osnivanje komisije, njene zadatke, broj članova i način rada, Predsjedništvo Društva može regulirati posebnim općim aktom (pravilnikom, poslovnikom, naputkom ili posebnom odlukom).
Članak 17.
Na prvom konstituirajućem sastanku komisije izabrani članovi komisije biraju između sebe predsjednika i vrše podjelu drugih dužnosti.
Rad komisije odvija se na sastancima.
Rad komisije može se odvijati i izvan sastanaka ako to doprinosi boljem izvršavanju zadataka.
Članak 18.
Komisije iz članka 15. pravovaljano odlučuju natpolovičnom većinom.
Članak 19.
Sve funkcije u Društvu obavljaju se na dobrovoljnoj osnovi.
Članak 20.
Administrativne poslove obavlja Tajnik Društva, a u iste spadaju:
- priprema materijala za održavanje sjednica Predsjedništva i sjednica Skupštine
- vođenje zapisnika na sjednicama
- organiziranje izrade i pripreme prijedloga akata i zaključaka koje donose tijela Društva
- poslovi arhive
- ostali poslovi koje odredi Predsjednik odnosno Predsjedništvo Društva.
Ukoliko se ukaže potreba, Društvo može organizirati Tajništvo kao stručnu službu za obavljanje administrativno – tehničkih i drugih sličnih poslova.
Članak 21.
Predsjedništvo Društva može posebnim općim aktom (pravilnik, naputak, odluka) utvrditi način obavljanja administrativnih poslova Društva.
Članak 22.
U cilju kvalitetnijeg obavljanja administrativnih poslova, Predsjedništvo Društva može angažirati i druge članove Društva te vanjske suradnike.
VI. UPRAVLJANJE DRUŠTVOM I TIJELA DRUŠTVA
Članak 23.
Članovi upravljaju Društvom neposredno na Skupštini Društva i preko svojih predstavnika izabranih u Predsjedništvo Društva.
Društvo ima sljedeća tijela:
1. Skupština Društva
2. Predsjedništvo Društva
3. Predsjednik Društva
4. Nadzorni odbor
5. Sud časti
VI.1. SKUPŠTINA DRUŠTVA
Članak 24.
Skupština je najviše tijelo upravljanja Društva.
Skupštinu sačinjavaju svi redoviti članovi Društva i sudjeluju u njenom radu osobno. Skupština Društva otvorena je svim članovima Društva i javnosti.
Članak 25.
Skupština ima prava, obveze i odgovornosti u upravljanju i odlučivanju te u ostvarivanju ciljeva, zadataka i poslova Društva, a naročito:
- utvrđuje i donosi Statut Društva te njegove izmjene i dopune
- utvrđuje i donosi poslovnike o radu tijela Društva te njihove izmjene i dopune
- utvrđuje i donosi opće akte te njihove izmjene i dopune
- utvrđuje jedinstvenu politiku obavljanja zadaća Društva
- utvrđuje i donosi godišnje i dugoročne programe rada
- razmatra i usvaja financijski plan te prihvaća završni račun za prethodno razdoblje
- razmatra i usvaja izvješća o radu tijela Društva za prethodno razdoblje
- bira i razrješuje dužnosti članove svih tijela Društva
- potvrđuje odluke Predsjedništva Društva o isključivanju iz članstva Društva
- odlučuje o žalbama
- odlučuje o statusnim promjenama Društva, o prestanku rada Društva i o imovini Društva
- donosi odluke o učlanjivanju u srodne nacionalne i međunarodne udruge
- ustanovljuje stručne nagrade
- dodjeljuje nagrade i priznanja članovima Društva i ostalim zaslužnim pojedincima i grupama za izuzetan doprinos radu Društva, a prema prijedlogu Predsjedništva Društva
- donosi odluke, zaključke, preporuke, utvrđuje prijedloge i smjernice, zauzima stajališta i mišljenja, te ostvaruje i druge ciljeve, zadatke i poslove utvrđene ovim Statutom
- odlučuje o drugim pitanjima za koja ovim Statutom nije utvrđena nadležnost drugih tijela udruge.
Članak 26.
Rad Skupštine Društva odvija se na sjednicama. Skupština se saziva redovito, izborno i izvanredno.
Redovita Skupština saziva se jednom godišnje, a izborna svake dvije godine.
Redovitu i izbornu Skupštinu saziva Predsjednik po odluci Predsjedništva.
Izvanrednu Skupštinu saziva Predsjednik Društva ukoliko sam ocijeni da je to potrebno ili na pisano traženje Predsjedništva, Nadzornog odbora ili najmanje 1/5 redovitih članova Društva.
U svom zahtjevu za sazivanje izvanredne sjednice predlagatelj je obvezan predložiti dnevni red sjednice.
Ukoliko Predsjednik ne sazove sjednicu Skupštine u roku od 30 dana od dana kada mu je dostavljen zahtjev, Skupštinu imaju pravo sazvati predlagatelji.
Članak 27.
Skupština Društva mora se sazvati najmanje 15 dana prije njezina održavanja objavom na web stranici te slanjem poziva svim redovitim članovima elektroničkim putem najmanje 8 dana prije održavanja.
Odluka o sazivanju Skupštine Društva mora sadržavati naziv i sjedište Društva, vrijeme i mjesto održavanja Skupštine Društva i dnevni red.
Prijedlozi odluka i drugi materijali o kojima treba odlučiti Skupština objavljuju se na web stranici Društva te se elektroničkim putem dostavljaju svim redovitim članovima Društva, najkasnije 8 dana prije održavanja sjednice Skupštine.
Članak 28.
Sjednicu redovite i izvanredne Skupštine vodi Predsjednik ili Dopredsjednik Društva.
Sjednicu izborne Skupštine otvara i do izbora Radnog predsjedništva vodi Predsjednik ili dopredsjednik Društva.
Ovlasti Radnog predsjedništva traju samo za vrijeme trajanja izborne Skupštine Društva. Nakon što je izabrano Radno predsjedništvo, predsjednik Radnog predsjedništva vodi sjednicu izborne Skupštine Društva.
Na sjednici Skupštine Društva mora se sastaviti popis svih prisutnih članova. Član Skupštine potvrđuje svoju prisutnost na sjednici potpisom na popisu članova.
Svaka odluka Skupštine Društva mora se navesti u zapisniku kojeg sastavlja zapisničar izabran na sjednici Skupštine Društva.
Članak 29.
Za valjano donošenje odluka i rad Skupštine Društva potrebna je prisutnost (kvorum) 1/3 redovitih članova Društva za tekuću godinu. Skupština donosi odluke natpolovičnom većinom glasova prisutnih članova Skupštine.
U slučaju spriječenosti prisustvovanju sjednici Skupštine, spriječeni član može ovlastiti drugog člana za sudjelovanje i glasovanje na sjednici Skupštine u njegovo ime.
Ovlaštenje iz prethodnog stavka ovoga članka daje se u obliku punomoći potpisane od strane člana kojeg se zastupa, te se dostavlja Tajništvu DAS-a dva dana prije početka održavanja sjednice Skupštine.
Svaki član Skupštine ima po jedan glas na sjednici Skupštine Društva te može dobiti samo jednu punomoć.
U slučaju da se na sjednici Skupštine utvrdi nepostojanje kvoruma, sjednica se može odgoditi za jedan sat. Ukoliko nakon proteka sat vremena ne postoji kvorum, sjednica se može održati. Tako sazvana i održana sjednica može valjano donositi odluke bez obzira na broj prisutnih članova, i to natpolovičnom većinom glasova prisutnih članova, osim odluke o izmjenama Statuta, izboru i opozivu tijela Društva te ukidanju i prestanku rada Društva.
Članak 30.
Skupština u pravilu odlučuje javnim glasovanjem.
Skupština može odlučiti da se u pojedinim slučajevima glasuje tajno.
Izbor i opoziv članova tijela Društva provodi se tajno., osim ako Skupština ne odluči drugačije. Način rada Skupštine određuje se Poslovnikom o radu Skupštine.
VI. 2. PREDSJEDNIŠTVO DRUŠTVA
Članak 31.
Predsjedništvo je tijelo upravljanja Društva.
Predsjedništvo Društva bira se na Skupštini Društva tajnim glasovanjem na temelju prijedloga danih
na samoj Skupštini. Skupština može odlučiti da se u pojedinim slučajevima Predsjedništvo Društva bira javno.
Mandat članovima Predsjedništva traje dvije godine s pravom reizbora. Predsjedništvo Društva se sastoji od sedam članova.
Predsjedništvo čine Predsjednik Društva, dopredsjednik Društva i pet članova Predsjedništva.
Član Predsjedništva može podnijeti ostavku na članstvo u Predsjedništvu Društva. Ostavka se podnosi Skupštini u pisanom obliku.
U slučaju ostavke člana Predsjedništva, prva sljedeća Skupština bira, na prijedlog Predsjedništva, drugog člana Predsjedništva. Mandat novoizabranog člana Predsjedništva traje do isteka predviđenog mandata prethodnika na čije mjesto stupa.
Članak 32.
Predsjedništvo Društva za svoj rad odgovara Skupštini, a njegovi članovi osobno odgovorni su za svoj rad Predsjedništvu i Skupštini Društva.
Predsjedništvo upravlja radom i djelovanjem Društva.
Predsjedništvo Društva najmanje jednom godišnje podnosi Skupštini pisano izvješće o svom radu.
Članak 33.
Predsjedništvo u ostvarivanju ciljeva, zadataka i poslova Društva ima sljedeća prava, obveze i odgovornosti u upravljanju i odlučivanju:
- donosi odluku o sazivanju redovite i izborne Skupštine, te priprema i organizira njen rad
- izvršava odluke Skupštine
- predlaže Skupštini program rada Društva
- prati stanje i ostvarivanje utvrđene politike i osnovnih zadaća Društva
- izrađuje prijedlog Statuta, pravilnika i poslovnika, ta prijedlog njihovih izmjena i dopuna
- donosi odluke o primanju u članstvo i isključenju iz članstva Društva
- razmatra financijska pitanja Društva, završni račun, te predlaže Skupštini usvajanje financijskog plana i prihvaćanje završnog računa, donosi odluku o privremenom financiranju, te razmatra i usvaja periodične financijske obračune
- odlučuje o visini članarine prema vrsti članstva i roku za uplatu članarine
- predlaže i bira predstavnike Društva u ocjenjivačke sudove natječaja
- predlaže kandidate za nagrade i priznanja
- donosi odluke o održavanju skupova i osniva organizacijske odbore za te skupove
- podnosi Skupštini izvješća o svom i o radu svojih komisija, kao i drugih stalnih i povremenih radnih tijela
- bira komisije i druga stalna i privremena radna tijela, te razmatra i usvaja njihove prijedloge
- imenuje i opoziva delegate i predstavnike u tijela Udruženja hrvatskih arhitekata, te u druge organizacije ili tijela ako to nije u nadležnosti Skupštine
- bira i razrješuje dužnosti tajnika Društva
- po potrebi, utvrđuje način organiziranja i rada Tajništva kao stručne službe Društva
- potiče zaštitu djela splitske i hrvatske arhitekture i rada arhitekata, članova Društva
- potiče i razvija suradnju sa srodnim nacionalnim i međunarodnim udrugama
- donosi poslovnike i pravilnike, osim onih koje donosi Skupština, te njihove izmjene i dopune
- odlučuje o prijedlozima, zahtjevima, molbama i žalbama članova Društva u prvom stupnju postupka
- izvršava druge poslove i zadatke utvrđene Statutom.
Članak 34.
Rad Predsjedništva Društva odvija se na sjednicama. Sjednice se održavaju najmanje dvanaest puta u godini dana.
Članak 35.
Sjednica se saziva elektroničkim pozivom.
Sjednicu saziva i vodi Predsjednik Društva, a u njegovoj odsutnosti dopredsjednik ili drugi član Predsjedništva po ovlasti Predsjednika.
Članak 36.
Rad Predsjedništva Društva je javan.
Sjednici Predsjedništva prisustvuju članovi Predsjedništva, a mogu joj prisustvovati i drugi članovi Društva i vanjski suradnici.
Na sjednici Predsjedništva vodi se zapisnik u koji se unose odluke i zaključci sa sjednice. Zapisnik se ovjerava na sljedećoj sjednici Predsjedništva.
Članak 37.
Na sjednici Predsjedništva pravo odlučivanja imaju samo članovi Predsjedništva Društva.
Predsjedništvo u pravilu odlučuje javnim glasovanjem, a može odlučiti da se u pojedinim slučajevima glasuje tajno.
Način rada Predsjedništva određuje se Poslovnikom o radu Predsjedništva.
Članak 38.
Predsjedništvo Društva može valjano odlučivati ako je na sjednici nazočna natpolovična većina članova Predsjedništva Društva, a odluke se donose natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova.
Ukoliko na sjednici nije nazočna natpolovična većina članova Predsjedništva, odlučivanje se odgađa za sljedeći sastanak.
Članak 39.
Pojedini članovi Predsjedništva Društva ili cijelo Predsjedništvo mogu biti opozvani i prije isteka vremena na koje su izabrani.
Predsjedništvo Društva može biti opozvano:
- ako ne izvršava odluke Skupštine
- ako Skupštini ne podnosi izvješće o svom radu
- ako nakon upozorenja Skupštine ne poštuje odredbe Statuta i drugih općih akata Društva. Član Predsjedništva Društva može biti opozvan:
- ako ne poštuje ili ne izvršava odluke Predsjedništva Društva
- ako redovito ne prisustvuje sastancima Predsjedništva Društva ili na drugi način onemogućuje rad Predsjedništva i ostalih tijela Društva.
Prijedlog za opoziv cijelog Predsjedništva Društva podnosi se Skupštini Društva. Prijedlog može podnijeti Nadzorni odbor, Sud časti, Skupština Društva ili najmanje ¼ redovitih članova Društva.
Prijedlog za opoziv pojedinog člana Predsjedništva podnosi Predsjedništvo.
Opoziv se usvaja natpolovičnom većinom glasova nazočnih na Skupštini, a provodi se tajnim glasovanjem.
U slučaju kontinuiranog izostajanja sa sjednica Predsjedništva, odnosno ako član Predsjedništva nije nazočan na četiri uzastopne sjednice, Predsjedništvo je dužno podnijeti prijavu Sudu časti za nesavjesno obavljanje preuzete dužnosti, osim ako član ne izostaje iz opravdanih razloga (bolest i sl.)
VI. 3. PREDSJEDNIK DRUŠTVA
Članak 40.
Društvo ima Predsjednika.
Predsjednika bira Skupština Društva iz sastava članova Skupštine tajnim glasovanjem, na temelju prijedloga danih na samoj Skupštini. Skupština može odlučiti da se u pojedinim slučajevima Predsjednik Društva bira javno.
Mandat Predsjednika traje dvije godine s pravom jednog reizbora. Predsjednik Društva je ujedno Predsjednik Predsjedništva Društva.
Članak 41.
Za Predsjednika Društva može biti imenovana osoba koja je državljanin Republike Hrvatske, te udovoljava drugim uvjetima koje utvrdi Skupština Društva.
Za svoj rad Predsjednik Društva odgovoran je Skupštini, te najmanje jednom godišnje podnosi tom tijelu pisano izvješće o svom radu.
Članak 42.
Predsjednik Društva obavlja sljedeće poslove:
- saziva sjednice Skupštine i Predsjedništva Društva
- nadzire i vodi brigu o provedbi odluka i zaključaka Skupštine i Predsjedništva
- nadzire i vodi brigu o primjeni Statuta i općih akata te zakonitosti rada Društva i njegovih tijela
- odgovara za zakonitost rada Društva
- predstavlja i zastupa Društvo
- potpisuje odluke i ostale akte koje donosi Skupština i Predsjedništvo Društva
- dostavlja odluke i zapisnike sa sjednica skupštine nadležnom tijelu državne uprave
- izdaje financijske naredbe
- vodi brigu o racionalnom, ekonomičnom i namjenskom korištenju sredstava
- odobrava službena putovanja
- po potrebi, daje ovlaštenja i punomoći trećim osobama za pojedina zastupanja Društva (pravna i sl.)
- obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, Statutom i općim aktima Društva.
Članak 43.
Ako Predsjednik ne obavlja poslove i zadaće iz prethodnog članka na zadovoljavajući način, može biti razriješen dužnosti (opozvan) prije isteka mandata na koji je imenovan.
Prijedlog za razrješenje (opoziv) podnosi Predsjedništvo, a odluku o opozivu donosi Skupština.
Opoziv se usvaja natpolovičnom većinom glasova redovitih članova nazočnih na Skupštini uz obavezno postojanje kvoruma, a provodi se tajnim glasovanjem.
Ako izglasa opoziv Predsjednika, Skupština na istoj sjednici bira novog Predsjednika Društva koji obnaša tu funkciju do isteka predviđenog mandata prethodnika na čije mjesto stupa.
VI. 4. NADZORNI ODBOR
Članak 44.
Nadzorni odbor je tijelo Društva koje se brine o čuvanju načela upravljanja u Društvu, demokratičnosti u radu Društva, nadzire materijalno i novčano poslovanje, provedbu Statuta i drugih akata Društva te donošenje i provedbu odluka Skupštine, Predsjedništva i Predsjednika Društva.
Članovi Nadzornog odbora ne mogu istovremeno biti i članovi Predsjedništva.
Članak 45.
Nadzorni odbor čine tri člana koje bira Skupština Društva, na temelju prijedloga danih na samoj Skupštini, na rok od dvije godine.
Na prvom konstituirajućem sastanku članovi Nadzornog odbora biraju među sobom predsjednika.
Članak 46.
Rad Nadzornog odbora odvija se na sastancima.
Sastanke saziva i vodi predsjednik Nadzornog odbora najmanje jednom godišnje.
Sastanci Nadzornog odbora se moraju sazvati i ako to zatraži najmanje 1/5 redovitih članova Društva. Sastanak se saziva elektroničkim pozivom.
Nadzorni odbor donosi odluke u punom sastavu, većinom glasova svih članova.
Članak 47.
Nadzorni odbor ima pravo angažirati vanjske suradnike za pomoć svom radu.
Nadzorni odbor je dužan upozoriti Predsjedništvo Društva i Skupštinu na utvrđene neispravnosti, te zahtijevati da se one otklone u određenom roku.
Nadzorni odbor, prije prihvaćanja završnog računa o poslovanju Društva, pregledava novčano i materijalno poslovanje Društva.
Članak 48.
Nadzorni odbor odgovoran je za svoj rad Skupštini Društva i dužan je najmanje jednom godišnje tom tijelu podnijeti pisano izviješće o svom radu.
Način rada Nadzornog odbora određuje se Poslovnikom o radu Nadzornog odbora.
VI. 5. SUD ČASTI
Članak 49.
Sud časti rješava sporove koje uzrokuju članovi Društva nepoštivanjem pravila struke, te ciljeva i zadaća Društva utvrđenih ovim Statutom.
Članak 50.
Sud časti čine tri člana koje bira Skupština Društva, na temelju prijedloga danih na samoj Skupštini, na rok od dvije godine.
Na prvom konstituirajućem sastanku članovi Suda časti biraju između sebe predsjednika.
Članak 51.
Sud časti odgovoran je za svoj rad Skupštini i, ukoliko je djelovao, Skupštini podnosi pisano izvješće o svom radu.
Sud časti sastaje se po potrebi.
Sud časti donosi odluke u punom sastavu, većinom glasova svih članova. Način rada Suda časti određuje se Poslovnikom o radu Suda časti.
VII. ČLANSTVO U DRUŠTVU
Članak 52.
Članovi Društva mogu biti:
- redoviti
- pridruženi
- počasni
- zaslužni
- potporni
- pripravni.
Članak 53.
Redovitim članom Društva mogu postati arhitekti, urbanisti i inženjeri krajobrazne arhitekture (dipl.ing.arh., mag.ing.arh., ing.arh., bacc.ing.arh., ak. arh., mag.ing.prosp.arch., univ.bacc.ing.prosp.arch. itd.) koji rade i borave u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, kao i drugi arhitekti, urbanisti i inženjeri krajobrazbe arhitekture po odobrenju Predsjedništva Društva.
Pridruženim članom Društva mogu postati stručnjaci koji nisu arhitekti po struci, a bave sa teorijom i kritikom arhitekture i urbanizma.
Počasnim i zaslužnim članom Društva mogu postati istaknuti pojedinci na prijedlog članova Društva.
Potpornim članom Društva mogu postati pojedinci koji materijalnim sredstvima ili na neki drugi način podupiru rad Društva.
Pripravnim članom Društva mogu postati studenti arhitekture.
Članak 54.
Za prijem u Društvo, kandidati za redovite, pridružene, potporne i pripravne članove dužni su podnijeti pisanu prijavnicu.
Članak 54a.
Društvo vodi registar svojih članova.
Registar članova vodi se elektronički ili na drugi prikladan način i obvezno sadrži podatke o osobnom imenu, osobnom identifikacijskom broju, datumu rođenja, datumu pristupanja udruzi, kategoriji članstva sukladno članku 52. Statuta te datumu prestanka članstva u Društvu, a može sadržavati i druge podatke.
Članak 55.
Svi članovi Društva imaju prava i obveze:
- sudjelovati u ostvarivanju zadaća Društva
- sudjelovati u svim djelatnostima, akcijama i manifestacijama koje organizira Društvo
- pridržavati se odredbi ovog Statuta i općih akata Društva
- plaćati članarinu
- čuvati ugled Društva i poštovati ustroj Društva
- poštovati odluke tijela Društva.
Pored navedenih, redoviti članovi Društva imaju i sljedeća prava i obveze:
- redovito plaćati članarinu
- predlagati i biti izabrani u tijela Društva
- sudjelovati u radu Skupštine s pravom glasa.
Status redovitog člana Društva stječe se i zadržava uplatom članarine za tekuću godinu.
Članak 56.
Članstvo u Društvu prestaje:
- smrću člana
- neplaćanjem članarine
- istupom člana
- isključenjem.
Članak 57.
Ako član želi istupiti iz Društva, o tome treba podnijeti pisanu obavijest Predsjedništvu Društva. Odluku o isključenju donosi Predsjedništvo Društva, a potvrđuje Skupština Društva.
Članak 57a.
Odluka o isključenju člana iz Društva se može donijeti u sljedećim slučajevima:
- ako član nanese težu moralnu ili materijalnu štetu Društvu
-ako član nanese težu moralnu ili materijalnu štetu drugom članu Društva i Sud časti nakon određenog postupka predloži Predsjedništvu isključenje
- ako član krši odredbe Statuta ili drugih akata Društva.
Protiv odluke o isključenju iz članstva član može uložiti pisanu žalbu u roku 30 dana od primitka odluke.
Žalba se podnosi Skupštini putem Predsjedništva Društva.
VIII. RADNA TIJELA, SEKCIJE I FONDOVI
Članak 58.
Za provedbu svojih prava i obveza, Skupština i druga tijela upravljanja Društva mogu osnivati svoja radna tijela.
Radna tijela mogu biti stalna i povremena.
Tijela upravljanja Društva mogu osnivati radna tijela samostalno ili zajednički.
U radna tijela Skupštine i drugih tijela upravljanja Društva mogu se imenovati i oni članovi Društva koji nisu članovi tih tijela.
Članak 59.
Radno tijelo priprema informacije o zadacima za koje je osnovano, tijelu koje ga je osnovalo, te mu predlaže alternativna rješenja zadanog problema, inicira, olakšava i ubrzava provedbu ciljeva i zadaća Društva i rad njegovih tijela upravljanja.
Način rada radnih tijela i njihov odnos s tijelima upravljanja Društva određuje se poslovnicima o radu radnih tijela.
Voditelje radnih tijela bira Predsjedništvo.
Mandat voditelja radnih tijela određuje Predsjedništvo.
Broj članova pojedinog radnog tijela određuje Predsjedništvo.
Članak 60.
Društvo može, radi uspješnijeg djelovanja i okupljanja, a prema svojim potrebama i mogućnostima, osnivati klubove i sekcije prema posebnim interesima članova.
Klubovi i sekcije nemaju svojstva pravne osobe. Način rada klubova i sekcija određuje se poslovnicima o radu koje donosi Predsjedništvo Društva.
Odluku o osnivanju sekcije ili kluba donosi Predsjedništvo Društva na temelju pisanog zahtjeva za osnivanje sekcije odnosno kluba uz koji se prilaže prijedlog poslovnika o radu.
Pisani zahtjev može podnijeti najmanje 5 članova Društva.
Odluka o osnivanju sekcije odnosno kluba mora sadržavati naziv, sjedište, ustroj i ime osobe ovlaštene za predstavljanje sekcije odnosno kluba.
Članak 61.
Tijela upravljanja Društva mogu osnovati fondove za organiziranje i potporu raznih akcija i aktivnosti kao što su fondovi za:
- dodjelu nagrada i priznanja
- zaštitu i obnovu vrijednih arhitektonskih djela
- skrbi za ostavštinu arhitekata
- dodjelu stipendija
- dodjelu materijalne pomoći članovima Društva
- arhitektonske radionice i seminare.
IX. MATERIJALNO-NOVČANO POSLOVANJE
Članak 62.
Imovinu Društva čine novčana sredstva koja je Društvo steklo:
- uplatom članarina
- dobrovoljnim prilozima i darovima
- obavljanjem djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi Društva
- obavljanjem djelatnosti sukladno članku 6., stavku 3. Ovog Statuta
- financiranjem programa i projekata Društva iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
- financiranjem programa i projekata Društva iz fondova i/ili inozemnih izvora
- druga novčana sredstva stečena u skladu sa pozitivnim zakonima i propisima.
Imovinu Društva čine i nepokretne i pokretne stvari Društva kao i njegova druga imovinska prava.
Članak 63.
Društvo može raspolagati svojom imovinom odnosno novčanim sredstvima samo za ostvarivanje ciljeva i obavljanje djelatnosti određenih ovim Statutom, u skladu sa zakonom.
Ako u obavljanju gospodarske djelatnosti Društvo ostvari višak prihoda nad rashodima, isti se mora, sukladno zakonu, drugim propisima i Statutu, koristiti isključivo za ostvarenje ciljeva Društva utvrđenih Statutom.
Za svoje obveze Društvo odgovara svojom cjelokupnom imovinom. Članovi Društva ne odgovaraju za obveze Društva.
Članak 64.
Osim novčanim sredstvima iz članka 62., Društvo raspolaže i materijalnim sredstvima i predmetima o kojima vodi zakonom propisane evidencije u poslovnim knjigama.
Novčano poslovanje Društva određuje se financijskim planom.
X. TAJNIK
Članak 65.
Za obavljanje stručnih administrativno - tehničkih poslova Društva Predsjedništvo imenuje tajnika Društva.
Članak 66.
Tajnik obavlja sljedeće poslove:
- izvršava odluke Predsjedništva i Predsjednika Društva
- priprema materijale za održavanje sjednica Predsjedništva i sjednica Skupštine
- prisustvuje sjednicama Predsjedništva i vodi zapisnike
- priprema prijedloge odluka i zaključaka koje donose tijela upravljanja Društva
- organizira izradu općih akata Društva
- vodi arhiv Društva
- vodi Registar članova Društva
- sve ostale poslove koje mu povjeri Predsjednik ili Predsjedništvo Društva.
Članak 67.
Za svoj rad tajnik je odgovoran Predsjedniku i Predsjedništvu Društva.
Članak 68.
Tajnik može biti razriješen dužnosti i to:
- ako teže povrijedi odredbe Statuta ili drugih općih akata
- ako u više navrata odbije izvršiti zakonite odluke Predsjedništva Društva
- ako ne postupi po zahtjevima Nadzornog odbora za otklanjanje nepravilnosti u poslovanju Društva - ako svojim radom i postupanjem nanese znatniju štetu Društvu ili ako zbog njegovog nemara Društvo ne može izvršiti svoje temeljne zadaće.
Za svoj rad tajnik može primati novčanu naknadu, o čemu odluku donosi Predsjedništvo.
XI. JAVNOST U RADU INFORMIRANJE
Članak 69.
Rad Društva je javan.
Za ostvarivanje javnosti rada Društva, njegova tijela upravljanja i radna tijela koriste sredstva javnog priopćavanja, usmene i pisane objave, skraćena izvješća, posebne biltene, web stranice Društva i sl.
Samo Predsjednik Društva i osobe ovlaštene od Predsjednika mogu davati službene izjave za sredstva javnog priopćavanja.
XII. PRESTANAK POSTOJANJA UDRUGE
Članak 70.
Društvo prestaje s radom na temelju odluke Skupštine Društva o prestanku Društva ili u drugim slučajevima predviđenim zakonom.
U slučaju prestanka djelovanja Društva, o imovini Društva odlučuje Skupština Društva koja će, u odluci o prestanku Društva, odrediti kome će se, u smislu članka 70b. ovog Statuta, predati preostala imovina.
Članak 70a.
Društvo ima likvidatora kojeg imenuje Predsjedništvo Društva. Likvidator ne mora biti član Društva.
Likvidator zastupa Društvo u postupku likvidacije te se otvaranjem likvidacijskog postupka upisuje u registar udruga kao osoba ovlaštena za zastupanje Društva do okončanja postupka likvidacije i brisanja Društva iz Registra udruga RH.
Predsjedništvo može opozvati likvidatora te imenovati novog likvidatora.
Članak 70b.
U slučaju prestanka postojanja Društva imovina se, nakon namirenja vjerovnika i troškova likvidacijskog, sudskog i drugih postupaka, predaje udruzi, ustanovi ili zakladi koje imaju iste ili slične statutarne ciljeve, a sve temeljem odluke Skupštine sukladno Statutu Društva.
XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 71.
Autentično tumačenje odredbi ovog Statuta daje Skupština.
Autentično tumačenje odredbi poslovnika, pravilnika i drugih akata koje donosi Skupština, daje Skupština.
Između dviju sjednica Skupštine, tumačenje odredbi Statuta te poslovnika, pravilnika i drugih akata koje donosi Skupština za određeni slučaj daje Predsjedništvo Društva, a autentično tumačenje daje naredna Skupština.
Autentično tumačenje poslovnika, pravilnika i drugih općih akata koje ne donosi Skupština daje donositelj akta.
Prijedlog za pokretanje postupka za donošenje novih ili izmjene i dopune važećih akata Društva može podnijeti član Društva ili tijelo upravljanja Društva.
Članak 72.
Ovaj Statut, usvojen dana 28. studenog 2019. godine, stupa na snagu danom upisa u Registar udruga Republike Hrvatske koji se vodi pri Uredu državne uprave u Splitsko – dalmatinskoj županiji.
Predsjednik Društva arhitekata Splita
Dragan Žuvela, dipl.ing.arh.